Ljeto donosi djeci mnogo radosti – igru na otvorenom, kupanje, putovanja i druženje. Ipak, visoke temperature, izlaganje suncu, boravak u vodi i češći kontakti s drugom djecom mogu povećati rizik od dehidracije, toplotnog udara, povreda i različitih infekcija.
Kako bi djeca ljeto provela sigurno i bezbrižno, roditelji bi trebali obratiti pažnju na nekoliko osnovnih, ali izuzetno važnih mjera zaštite. Posebno su osjetljiva djeca do dvije godine, čiji organizam još nema potpuno razvijenu sposobnost regulacije tjelesne temperature.
-Bebe mnogo teže podnose visoke temperature od odraslih, zbog čega je prevencija izuzetno važna. Tokom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati duži boravak na otvorenom, posebno između 10 i 17 sati. Djecu treba odijevati u laganu, prozračnu odjeću, osigurati im dovoljno tečnosti u skladu s uzrastom i omogućiti boravak u rashlađenim i provjetrenim prostorijama – savjetuje prim. doc. dr. sci. dr. med. Ismeta Kalkan, specijalista pedijatrije i subspecijalista neonatologije u bolnici Medicana Sarajevo.
Sunce – zaštita od najranijeg uzrasta
Bebe mlađe od šest mjeseci ne treba izlagati direktnom suncu. Najsigurniji je boravak u dubokoj sjeni, uz laganu odjeću i šeširić sa širokim obodom.
Za djecu stariju od šest mjeseci potrebno je koristiti kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30–50, nanositi je dovoljno obilno i obnavljati zaštitu, posebno nakon kupanja i brisanja peškirom. Odjeća, šešir i hlad ostaju važan dio zaštite, bez obzira na korištenje kreme za sunčanje.
-Posebno želim naglasiti da dijete nikada ne smije ostati samo u automobilu, čak ni nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može veoma brzo porasti i dovesti do životno ugrožavajućeg stanja – upozorava dr. Kalkan.
Ljeto donosi i virusne infekcije
Iako se virusne infekcije često povezuju sa zimskim mjesecima, određene infekcije kod djece češće se javljaju upravo tokom ljeta. Tome pogoduju putovanja, boravak na bazenima, u igraonicama i drugim mjestima gdje djeca dolaze u blizak kontakt.
-Tokom ljeta najčešće viđamo enterovirusne infekcije, bolest šaka, stopala i usta, virusne gastroenteritise praćene proljevom i povraćanjem, ali i infekcije gornjih disajnih puteva – pojašnjava dr. Kalkan.
Roditelji bi trebali obratiti pažnju na pojavu povišene temperature, grlobolje, osipa, proljeva, povraćanja, bolova u stomaku, smanjenog apetita i opće slabosti.
Većina virusnih infekcija liječi se simptomatski, uz odmor i adekvatan unos tečnosti. Međutim, postoje situacije kada dijete treba pregled pedijatra.
-Ako dijete odbija tečnost, učestalo povraća, ima znakove dehidracije, visoku ili dugotrajnu temperaturu, izrazito je malaksalo ili se njegovo opće stanje pogoršava – ne treba čekati, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć – naglašava dr. Kalkan.
Higijena je važan dio prevencije
Rizik od infekcija može se značajno smanjiti jednostavnim higijenskim navikama: redovnim i pravilnim pranjem ruku, održavanjem higijene igračaka i zajedničkih površina te izbjegavanjem dijeljenja čaša, flašica i pribora za jelo.
-Prevencija je i dalje najvažniji korak. Pranje ruku, higijena igračaka i površina, izbjegavanje dijeljenja pribora i čaša te dovoljan unos tečnosti jednostavne su mjere koje mogu značajno doprinijeti zaštiti djece – kaže dr. Kalkan.
Bazeni, more i jezera – zabava uz obavezan nadzor
Kupanje je jedna od omiljenih ljetnih aktivnosti, ali voda istovremeno predstavlja jedan od najvažnijih sigurnosnih rizika za djecu.
-Dijete nikada ne treba ostavljati samo u vodi ili u njenoj blizini. Mala djeca moraju biti na dohvat ruke odrasle osobe. Pomagala za plivanje, poput mišića i šlaufa, ne mogu zamijeniti nadzor odraslih – upozorava dr. Kalkan.
Roditelji trebaju obratiti pažnju i na higijenske uslove bazena i kvalitet vode. Obavezno je istuširati dijete čistom vodom nakon kupanja, a djecu treba učiti da ne gutaju bazensku ili morsku vodu.
Ukoliko se nakon kupanja pojave temperatura, proljev, bol u uhu, osip ili drugi neuobičajeni simptomi, potrebno je konsultovati pedijatra.
Dehidracija – jedan od najvećih ljetnih rizika
Visoke temperature povećavaju gubitak tečnosti, a djeca mogu relativno brzo razviti dehidraciju. Zato im tečnost treba nuditi tokom cijelog dana, a ne čekati da sami zatraže da piju.
-Kod dojenčadi treba nastaviti dojenje na zahtjev, dok starijoj djeci treba redovno nuditi vodu. Nije potrebno čekati da dijete samo zatraži da pije. Gazirane i zaslađene napitke treba izbjegavati – savjetuje dr. Kalkan.
Dodatnu tečnost i vodu mogu obezbijediti i namirnice bogate vodom, poput lubenice, dinje, breskve i krastavca.
Kod djece koja imaju proljev ili povraćanje posebno je važna pravilna rehidracija. U takvim situacijama preporučuje se korištenje oralnih rehidracijskih otopina (ORS), prema savjetu pedijatra.
Kako prepoznati dehidraciju?
Roditelji trebaju obratiti pažnju na znakove dehidracije: suha usta i usne, rijetko mokrenje ili tamniju mokraću, plač bez suza, upale oči, izraženu pospanost ili klonulost, neuobičajenu razdražljivost i odbijanje tečnosti.
-Ukoliko dijete pokazuje izražene znakove dehidracije, odbija tečnost, učestalo povraća ili je značajno malaksalo, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć – ističe dr. Ismeta Kalkan, specijalista pedijatrije i subspecijalista neonatologije u bolnici Medicana Sarajevo.
Ljeto može i treba biti vrijeme bezbrižne igre i odmora. Uz nekoliko jednostavnih mjera – zaštitu od sunca i vrućine, dovoljan unos tečnosti, sigurnost u vodi i osnovnu higijenu – roditelji mogu značajno smanjiti najčešće zdravstvene rizike i omogućiti djeci da ljetne dane provedu sigurno i zdravo.
