Parlamentarna skupština NATO-a razmatrat će u ponedjeljak, tijekom sjednice u Sofiji zahtjev Kosova o unapređenju statusa u toj organizaciji u kojoj godinama ima promatrački status.   

Na sjednici Kosovo predstavljaju zastupnici Driton Hyseni i Xhavit Halit, koji se nadaju da će Kosovo danas dobiti status pridruženog člana.

Na proljetnom zasjedanju sudjeluje i izaslanstvo Srbije koje je zatražilo da se Kosovu ne dodjeli status pridruženog člana a taj status trenutačno ima devet zemlja među kojima su Bosna i Hercegovina i Srbija.

Srbija, koja ne priznaje neovisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem, Briselskim sporazumom se obvezala kako se neće ometati prijem Kosova u međunarodne organizacije ali i Kosovo je prihvatilo obvezu formiranja Zajednice srpskih općina i nenapredovanje u tom procesu usporilo je prijem te zemlje u Vijeće Europe.  

Izaslanstvo Srbije drži da Kosovo ne ispunjava svoje obveze iz Briselskog sporazuma te da odbija provesti postignute dogovore te ističe kako više od jedanaest godina nije formiralo Zajednicu srpskih općina pa zbog toga ne bi ni trebalo poboljšati svoj status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Parlamentarnu skupštinu čini 281 izaslanik iz 32 zemlje članice NATO-a a osim njih na sjednicama sudjeluju i izaslanici iz 9 pridruženih zemalja, 4 pridružene mediteranske zemlje, kao i 8 skupštinskih izaslanstava promatrača. Iako je Parlamentarna skupština NATO-a odvojena od NATO-a ona služi kao važna veza između NATO-a i skupština zemalja članica.

Pridruženi članovi ne mogu glasovati o skupštinskim izvješćima, rezolucijama ili vodstvu, niti sudjelovati u proračunu Parlamentarne skupštine NATO-a. No pridruženi članovi mogu davati odluke i amandmane na odluke te služiti kao posebni izvjestitelji udruženi u odbore, kako bi predstavili svoje perspektive u izvješćima Parlamentarne skupštine.

 Parlamentarna skupština NATO-a razmatrat će u ponedjeljak, tijekom sjednice u Sofiji zahtjev Kosova o unapređenju statusa u toj organizaciji u kojoj godinama ima promatrački status.   

Na sjednici Kosovo predstavljaju zastupnici Driton Hyseni i Xhavit Halit, koji se nadaju da će Kosovo danas dobiti status pridruženog člana.

Na proljetnom zasjedanju sudjeluje i izaslanstvo Srbije koje je zatražilo da se Kosovu ne dodjeli status pridruženog člana a taj status trenutačno ima devet zemlja među kojima su Bosna i Hercegovina i Srbija.

Srbija, koja ne priznaje neovisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem, Briselskim sporazumom se obvezala kako se neće ometati prijem Kosova u međunarodne organizacije ali i Kosovo je prihvatilo obvezu formiranja Zajednice srpskih općina i nenapredovanje u tom procesu usporilo je prijem te zemlje u Vijeće Europe.  

Izaslanstvo Srbije drži da Kosovo ne ispunjava svoje obveze iz Briselskog sporazuma te da odbija provesti postignute dogovore te ističe kako više od jedanaest godina nije formiralo Zajednicu srpskih općina pa zbog toga ne bi ni trebalo poboljšati svoj status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Parlamentarnu skupštinu čini 281 izaslanik iz 32 zemlje članice NATO-a a osim njih na sjednicama sudjeluju i izaslanici iz 9 pridruženih zemalja, 4 pridružene mediteranske zemlje, kao i 8 skupštinskih izaslanstava promatrača. Iako je Parlamentarna skupština NATO-a odvojena od NATO-a ona služi kao važna veza između NATO-a i skupština zemalja članica.

Pridruženi članovi ne mogu glasovati o skupštinskim izvješćima, rezolucijama ili vodstvu, niti sudjelovati u proračunu Parlamentarne skupštine NATO-a. No pridruženi članovi mogu davati odluke i amandmane na odluke te služiti kao posebni izvjestitelji udruženi u odbore, kako bi predstavili svoje perspektive u izvješćima Parlamentarne skupštine.