Sveučilište u Mostaru poziva sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti na otvorenje najopsežnije izložbe skulptura i slika pod nazivom „Retrospektiva 1966.-2020.“ hrvatskog umjetnika Krune Bošnjaka koja će se održati u petak, 21. travnja u 19 sati u Sveučilišnoj galeriji u kampusu Rodoč.

Nazvana „Retrospektiva 1965.-2020.”, izložba će pokazati 64 skulpture i 38 slika i crteža te dati cjeloviti pregled Bošnjakovog stvaralaštva tijekom 55 godina. Kustos izložbe bit će Vladimir Filipović, dok je autor predgovora voditelj Sveučilišne galerije i povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji je u katalogu izložbe zapisao: „ Zajednička osobina većine njegovih djela je neposrednost; planirane i studiozno izvedene skulpture djeluju kao da su nastale u dahu. Njihova masa ostavlja dojam da je nikla na najprirodniji način, samosvojno, bez napora i da ne postoji nijedan drugi oblik kojega treba zauzeti od onoga koji im je dao njihov tvorac.

Bošnjakovi portreti poznati su po svojim izražajnim kvalitetama koje hvataju bit osobnosti i emocija njegovih subjekata. Njegova portretna skulptura cijeni emocionalni i psihološki izraz više od fizičke točnosti i nastoji prenijeti unutarnja iskustva i emocije subjekta na instinktivan i izravan način.“

Kruno Bošnjak je rođen 4. listopada 1936. godine u Lovreću, malom mjestu smještenom u zapadnom dijelu Imotske krajine. Izvanredan crtački dar kojega je Kruno Bošnjak pokazao već u najranijoj mladosti, usmjerio ga je na daljnje školovanje u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti. Nastavio je na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je diplomirao na kiparskom odjelu u klasi profesora Frane Kršinića 1964. godine.

Na Akademiji koju je i sam pohađao djeluje od 1969. godine. Autor je više od dvadeset javnih spomenika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. 1998. godine nagrađen je trećom nagradom za studiju spomenika Marku Maruliću, a brončano poprsje ovog tvorca prvog hrvatskog epa, kojeg je Bošnjak izveo krajem devedesetih godina, postavljeno je 2005. godine u Hrvatskoj osnovnoj školi u Budimpešti. Iste godine, u selu Bošnjaci kraj Županje, otkriven je spomenik Stjepanu Radiću, a brojne pohvale i treću nagradu osvojio je 2006. godine natječajnim radom za spomenik Zrinskima u Čakovcu.

Sveučilište u Mostaru poziva sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti na otvorenje najopsežnije izložbe skulptura i slika pod nazivom „Retrospektiva 1966.-2020.“ hrvatskog umjetnika Krune Bošnjaka koja će se održati u petak, 21. travnja u 19 sati u Sveučilišnoj galeriji u kampusu Rodoč.

Nazvana „Retrospektiva 1965.-2020.”, izložba će pokazati 64 skulpture i 38 slika i crteža te dati cjeloviti pregled Bošnjakovog stvaralaštva tijekom 55 godina. Kustos izložbe bit će Vladimir Filipović, dok je autor predgovora voditelj Sveučilišne galerije i povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji je u katalogu izložbe zapisao: „ Zajednička osobina većine njegovih djela je neposrednost; planirane i studiozno izvedene skulpture djeluju kao da su nastale u dahu. Njihova masa ostavlja dojam da je nikla na najprirodniji način, samosvojno, bez napora i da ne postoji nijedan drugi oblik kojega treba zauzeti od onoga koji im je dao njihov tvorac.

Bošnjakovi portreti poznati su po svojim izražajnim kvalitetama koje hvataju bit osobnosti i emocija njegovih subjekata. Njegova portretna skulptura cijeni emocionalni i psihološki izraz više od fizičke točnosti i nastoji prenijeti unutarnja iskustva i emocije subjekta na instinktivan i izravan način.“

Kruno Bošnjak je rođen 4. listopada 1936. godine u Lovreću, malom mjestu smještenom u zapadnom dijelu Imotske krajine. Izvanredan crtački dar kojega je Kruno Bošnjak pokazao već u najranijoj mladosti, usmjerio ga je na daljnje školovanje u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti. Nastavio je na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je diplomirao na kiparskom odjelu u klasi profesora Frane Kršinića 1964. godine.

Na Akademiji koju je i sam pohađao djeluje od 1969. godine. Autor je više od dvadeset javnih spomenika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. 1998. godine nagrađen je trećom nagradom za studiju spomenika Marku Maruliću, a brončano poprsje ovog tvorca prvog hrvatskog epa, kojeg je Bošnjak izveo krajem devedesetih godina, postavljeno je 2005. godine u Hrvatskoj osnovnoj školi u Budimpešti. Iste godine, u selu Bošnjaci kraj Županje, otkriven je spomenik Stjepanu Radiću, a brojne pohvale i treću nagradu osvojio je 2006. godine natječajnim radom za spomenik Zrinskima u Čakovcu.