Odbor za vanjske poslove usvojio je na današnjoj sjednici u Bruxellesu izvješće potpredsjednice odbora Željane Zovko “Uloga preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta – propuštena prilika ili promjena za budućnost”. Spomenuto izvješće je Zovko inicirala kako bi pokrenula dublju raspravu o poboljšanje preventivnih alata Europske unije. Izvješće analizira šest glavnih područja koja se mogu unaprijediti za prevenciju sukoba diljem svijeta jer EU još uvijek nema potrebne instrumente za potpuno iskorištavanje svojeg potencijala posredovanja u strateški važnim područjima diljem svijeta, iako je najveći donator razvojne pomoći.

„Treba iskoristiti propuštene prilike, kao i naučene lekcije iz prošlosti, poput onih u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama zapadnog Balkana, Africi, Južnom Kavkazu, Cipru, Sjevernoj Irskoj, Afganistanu, Bliskom istoku, Moldaviji ili Ukrajini. To ima priliku dovesti do obnovljenog europskog pristupa preventivnoj diplomaciji koji bi mogao dati prednost prevenciji sukoba nad upravljanjem krizama” – poručila je Zovko.

Naglašavajući potrebu za intervencijama prilagođenim specifičnim kontekstima, izvješće ističe važnost pomoći koja odgovara jedinstvenim kulturnim, povijesnim i političkim nijansama zemalja te da ključni fokus treba staviti na osnaživanje ranih sustava upozorenja EU-a, zagovarajući proaktivnu analizu rizika i kontinuirane evaluacije radi poboljšanja učinkovitosti.

Jednako tako, izvješće ističe da je ključno uzeti u obzir lokalnu, kulturnu i povijesnu pozadinu prilikom imenovanja posebnih predstavnika i izaslanika EU-a kako bi se izbjegle kontroverze u područjima sukoba i njihove uloge nepristranih posrednika. Nadalje, naglašava se potreba temeljitog vrednovanja njihovog rada, uključujući i nadzor Europskog parlamenta o njihovim poduzetim inicijativama, rezultatima i doprinosu preventivnoj diplomaciji, kao i procesu rješavanja sukoba ili provedbi primirja posredovanih od strane EU-a. Zovko u izvješću naglašava i da je međunarodna koordinacija u prevenciji sukoba presudna i poziva EU na jačanje suradnje s drugim organizacijama po ovom pitanju, posebno UN-ovom Komisijom za izgradnju mira, Međunarodnim dijalogom OECD-a o izgradnji mira i državnosti te OESS-ovim Centrom za prevenciju sukoba.

Podsjetimo, Zovko s AFET-om redovito posjećuje različita područja diljem svijeta gdje postoje zamrznuti sukobi, aktivno se zauzima za poboljšanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta Europske unije te za očuvanje mira, sprječavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti. Zovko je s Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP) organizirala niz događanja u Tallinnu, Helsinkiju, Sevilli i Splitu o sigurnosti i obrani Europske unije. Također, u ovogodišnjem izvješću Zaklade Schuman o stanju Europe, Zovko je objavila svoj autorski članak o preventivnoj diplomaciji EU-a.

Odbor za vanjske poslove usvojio je na današnjoj sjednici u Bruxellesu izvješće potpredsjednice odbora Željane Zovko “Uloga preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta – propuštena prilika ili promjena za budućnost”. Spomenuto izvješće je Zovko inicirala kako bi pokrenula dublju raspravu o poboljšanje preventivnih alata Europske unije. Izvješće analizira šest glavnih područja koja se mogu unaprijediti za prevenciju sukoba diljem svijeta jer EU još uvijek nema potrebne instrumente za potpuno iskorištavanje svojeg potencijala posredovanja u strateški važnim područjima diljem svijeta, iako je najveći donator razvojne pomoći.

„Treba iskoristiti propuštene prilike, kao i naučene lekcije iz prošlosti, poput onih u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama zapadnog Balkana, Africi, Južnom Kavkazu, Cipru, Sjevernoj Irskoj, Afganistanu, Bliskom istoku, Moldaviji ili Ukrajini. To ima priliku dovesti do obnovljenog europskog pristupa preventivnoj diplomaciji koji bi mogao dati prednost prevenciji sukoba nad upravljanjem krizama” – poručila je Zovko.

Naglašavajući potrebu za intervencijama prilagođenim specifičnim kontekstima, izvješće ističe važnost pomoći koja odgovara jedinstvenim kulturnim, povijesnim i političkim nijansama zemalja te da ključni fokus treba staviti na osnaživanje ranih sustava upozorenja EU-a, zagovarajući proaktivnu analizu rizika i kontinuirane evaluacije radi poboljšanja učinkovitosti.

Jednako tako, izvješće ističe da je ključno uzeti u obzir lokalnu, kulturnu i povijesnu pozadinu prilikom imenovanja posebnih predstavnika i izaslanika EU-a kako bi se izbjegle kontroverze u područjima sukoba i njihove uloge nepristranih posrednika. Nadalje, naglašava se potreba temeljitog vrednovanja njihovog rada, uključujući i nadzor Europskog parlamenta o njihovim poduzetim inicijativama, rezultatima i doprinosu preventivnoj diplomaciji, kao i procesu rješavanja sukoba ili provedbi primirja posredovanih od strane EU-a. Zovko u izvješću naglašava i da je međunarodna koordinacija u prevenciji sukoba presudna i poziva EU na jačanje suradnje s drugim organizacijama po ovom pitanju, posebno UN-ovom Komisijom za izgradnju mira, Međunarodnim dijalogom OECD-a o izgradnji mira i državnosti te OESS-ovim Centrom za prevenciju sukoba.

Podsjetimo, Zovko s AFET-om redovito posjećuje različita područja diljem svijeta gdje postoje zamrznuti sukobi, aktivno se zauzima za poboljšanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta Europske unije te za očuvanje mira, sprječavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti. Zovko je s Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP) organizirala niz događanja u Tallinnu, Helsinkiju, Sevilli i Splitu o sigurnosti i obrani Europske unije. Također, u ovogodišnjem izvješću Zaklade Schuman o stanju Europe, Zovko je objavila svoj autorski članak o preventivnoj diplomaciji EU-a.