U posljednje vrijeme antibiotici se koriste značajno više nego što je medicinski opravdano što je dovelo do taga da oni više ne djeluju na onaj način kako su djelovali, čime gubimo alat za uspješno liječenje infektivnih bolesti, istakao je direktor Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH Siniša Skočibušić uoči radionice upriličene povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.

– Vrlo je važno podići svjesnost o ovom problemu i informirati široku javnost, prvenstveno pacijente koji nerijetko traže antibiotike kako bi riješili neke svoje, ponekada i virusne bolesti, što zapravo nije opravdano i što želimo promijeniti – kazao je Skočibušić.

Voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju ZZJZ FBiH Maja Ostojić rekla je kako antimikrobna rezistencija, ili otpornost bakterija na lijekove, nastaje kada se bakterije toliko prilagode da se počinju razmnožavati u prisustvu antibiotika, dakle postaju otporne na lijekove koji nam inače služe za uništavanje tih bakterija.

– U širem smislu antimikrobna rezistencija uklapa u sebe i druge antimikrobne lijekove, dakle one koje koristimo i za liječenje drugih bolesti, kao što su virusne, parazitarne i gljivične, ali nama je ipak najvažniji problem rezistencija bakterija na antibiotike. Ta rezistencija se, inače, razvija prirodno tijekom vremena, polako, bakterije se prilagođavaju na nove uvjete sredine, međutim, mi s tom pretjeranom upotrebom antibiotika samo potičemo da razvoj rezistencije bude što brži – ocijenila je Ostojić.

Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Mirza Palo naglasio je kako je ta organizacija stavila jedan od ključnih prioriteta 21. stoljeća borbu protiv antimikrobne rezistencije jer će ona, kako je kazao, biti jedan od vodećih uzroka bolesti, oboljenja i smrti u ljudskoj populaciji u 21. stoljeću.

– Antimikrobna rezistencija i njena kontrola je vrlo kompleksan problem jer se ne tiče samo ljudskog zdravlja nego i zdravlja životinja, okoliša, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje hrane i zbog toga je veliki izazov svih sektora kako bi se borili u pravom smjeru i postigli određenu kontrolu – poručio je Pala.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u partnerstvu s Federalnim ministarstvom zdravstva i Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini organizirao je u utorak u Mostaru radionicu povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.

U posljednje vrijeme antibiotici se koriste značajno više nego što je medicinski opravdano što je dovelo do taga da oni više ne djeluju na onaj način kako su djelovali, čime gubimo alat za uspješno liječenje infektivnih bolesti, istakao je direktor Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH Siniša Skočibušić uoči radionice upriličene povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.

– Vrlo je važno podići svjesnost o ovom problemu i informirati široku javnost, prvenstveno pacijente koji nerijetko traže antibiotike kako bi riješili neke svoje, ponekada i virusne bolesti, što zapravo nije opravdano i što želimo promijeniti – kazao je Skočibušić.

Voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju ZZJZ FBiH Maja Ostojić rekla je kako antimikrobna rezistencija, ili otpornost bakterija na lijekove, nastaje kada se bakterije toliko prilagode da se počinju razmnožavati u prisustvu antibiotika, dakle postaju otporne na lijekove koji nam inače služe za uništavanje tih bakterija.

– U širem smislu antimikrobna rezistencija uklapa u sebe i druge antimikrobne lijekove, dakle one koje koristimo i za liječenje drugih bolesti, kao što su virusne, parazitarne i gljivične, ali nama je ipak najvažniji problem rezistencija bakterija na antibiotike. Ta rezistencija se, inače, razvija prirodno tijekom vremena, polako, bakterije se prilagođavaju na nove uvjete sredine, međutim, mi s tom pretjeranom upotrebom antibiotika samo potičemo da razvoj rezistencije bude što brži – ocijenila je Ostojić.

Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Mirza Palo naglasio je kako je ta organizacija stavila jedan od ključnih prioriteta 21. stoljeća borbu protiv antimikrobne rezistencije jer će ona, kako je kazao, biti jedan od vodećih uzroka bolesti, oboljenja i smrti u ljudskoj populaciji u 21. stoljeću.

– Antimikrobna rezistencija i njena kontrola je vrlo kompleksan problem jer se ne tiče samo ljudskog zdravlja nego i zdravlja životinja, okoliša, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje hrane i zbog toga je veliki izazov svih sektora kako bi se borili u pravom smjeru i postigli određenu kontrolu – poručio je Pala.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u partnerstvu s Federalnim ministarstvom zdravstva i Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini organizirao je u utorak u Mostaru radionicu povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.