Najviše ljudi koji su se prošle godine odjavili iz BiH otišlo je u Hrvatsku, točnije njih 719, slijedi Austrija, gdje se odselilo 618 osoba. Neočekivano, tek na trećem mjestu našla se Njemačka, gdje su se odselile 533 osobe
Prije deset godina, kada je izvršen posljednji popis u Bosni i Hercegovini, popisano je 3,531.159 osoba, a od tada do danas brojčano stanje bh. građana svedeno je na procjene. Tako ona koja datira od sredine 2022. godine, a iza koje stoji Agencija za statistiku BiH, pokazuje da nas je bilo oko 3,434.000. Ili, kada se povuče crta, jednostavni izračun pokazuje da je u tom razdoblju BiH izgubila svega oko 97.000 građana, što je podatak kojem nitko ne vjeruje, a ponajmanje demografi. Pojednostavljeno rečeno, danas apsolutno ni od koga ne možete dobiti informaciju o tome koliko nas je u BiH, objavio je Večernji list BiH.
Službeni podaci
Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjoj razini, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države.
Prema njihovim podacima, u 2023. godini 2777 je osoba odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini, stoji u migracijskom profilu za 2023. godinu, a koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Ti podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz Bosne i Hercegovine jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine, ali upućuju na to da su najčešće destinacije za emigrante iz Bosne i Hercegovine zemlje Europske unije, objavio je Večernji list BiH..
Četiri države u koje najčešće odlaze državljani Bosne i Hercegovine su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Najviše ljudi koji su se prošle godine odjavili iz BiH otišlo je u Hrvatsku, točnije njih 719, slijedi Austrija, gdje se odselilo 618 osoba. Neočekivano, tek na trećem mjestu našla se Njemačka, gdje su se odselile 533 osobe. Na četvrtom mjestu je Slovenija s 476 osoba, dok se u sve ostale zemlje odselilo 96 osoba. Pa se tako službeno iz BiH lani odselilo samo 2777 osoba. Godinu ranije odabir zemalja bio je znatno drugačiji. Naime, službeno su se tada iz BiH u četiri zemlje odselile 2554 osobe. Najviše njih otišlo je u Njemačku – 834, na drugom mjestu našla se Austrija – 767, na trećem je bila Hrvatska, gdje se odselilo 627 osoba, a na četvrtom Slovenija, gdje se odselilo 326 građana BiH.
Isti redoslijed zemalja bio je 2021. godine, s tim da su se u Njemačku odselile 802 osobe, Austriju 778, Hrvatsku 635, a u Sloveniju 498 osoba. Zanimljivo je da se u 2020. godini iz Bosne i Hercegovine u Njemačku odselilo dvostruko više osoba nego prošle godine. Pa tako službeni podaci za tu godinu pokazuju da se iz BiH u Njemačku odselilo 1006 osoba, Austriju 861, Sloveniju 617, a Hrvatsku 581, objavio je Večernji list BiH..
Ostaju prijavljeni
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih desetak godina iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 600.000 građana. – To je naša statistika, to je naša procjena na osnovi terenskog rada – kazala je ranije Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Ona vjeruje da u BiH danas ne žive ni tri milijuna ljudi. Kaže da se, službeno, u posljednjih sedam-osam godina iz Bosne i Hercegovine odjavilo oko 90.000 građana, odnosno oni nemaju više bh. državljanstvo. Ona, međutim, napominje da naši ljudi, kada odlaze, nisu u obvezi odjaviti se iz mjesta u kojem su živjeli, tako da se vode kao neko tko još živi tu, a fizički su izvan granica Bosne i Hercegovine. – Imamo čak primjere da se ljudi i po pet godina ne odjavljuju jer im to nije zatraženo u zemljama u koje su otišli – rekla je Zukić.
Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine dosegnulo je zabrinjavajuće razmjere, a podaci pokazuju da se veliki broj građana odlučuje za trajni odlazak iz zemlje. Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura zemlje, što zahtijeva hitne mjere i strategije kako bi se zaustavio ovaj masovni egzodus.
