Radno mjesto Lukasa Emmericha je na pisti frankfurtske zračne luke. Radi za Lufthansu kao nadzornik za utovar putničkih zrakoplova, jer oni ne prevoze samo putnike i njihovu prtljagu, već i drugu robu, na primjer, poštu. Ovaj 21-godišnjak je izučio zanat za auto-mehatroničara, ali ga je oduvijek više fascinirala avijacija nego automobili. Nakon završene obuke, prijavio se za posao u Lufthansi i brzo stekao potrebne kvalifikacije, prenosi Deutsche Welle. “Najveći izazov u ovom poslu je upravljanje vremenom – osigurati da je sve pravilno utovareno i da zrakoplov može poletjeti na vrijeme.
Stvarno je cool osjećaj, svi su stariji od tebe, a ti potpisuješ da je sve sigurno”, kaže on za ARD. Trenutačno u frankfurtskoj zračnoj luci za Lufthansu radi 120 nadzornika za utovar zrakoplova, a plan je da ove godine bude zaposleno još 60. Lufthansa ove godine namjerava da diljem svijeta zaposli oko 10.000 novih radnika u različitim oblastima – od toga više od polovice u Njemačkoj. Međutim, Lufthansa je po tome trenutno izuzetak u Njemačkoj.
44 posto firmi u industriji planira smanjenje broja radnih mjesta
Istraživanje Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW) pokazuje da će ove godine samo 17 posto kompanija zaposliti više radnika, dok 38 posto planira smanjenje broja zaposlenih. Posebno suloše prognoze u industriji – 44 posto anketiranih poduzeća planira otpuštanja, dok samo 14 posto predviđa nova zapošljavanja. „To znači da će se već uočeni pad zaposlenosti u njemačkoj industriji nastaviti i ove godine”, navodi se iz IW-a u Kölnu. Broj zaposlenih u industriji do studenog 2024. je bio oko 7,4 milijuna dok je 2019. iznosio skoro 7,8 milijuna. To predstavlja smanjenje od oko 350.000 radnih mjesta u tom sektoru.
Porsche, Bosch, Continental…
Enzo Weber, znanstvenik Instituta za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu, već duže vrijeme prati pogoršanje situacije na tržištu rada kao posljedicu ekonomske krize: “Njemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utječe i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom.” Od 2017. stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u prosjeku bila ispod šest posto. Prošle godine je prvi put porasla na šest posto, dok je u siječnju i veljači ove godine dostigla 6,4 posto. “S obzirom na ekonomsku situaciju i pad gospodarskog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnoj razini”, ocjenjuje Weber.
Međutim, to se, kako kaže, može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mjesta u industriji: “Trenutno se različite grane gospodarstva razvijaju nejednako kao rijetko kada ranije.” Industrija je najviše pogođena krizom: “Gubimo više od 10.000 radnih mjesta mjesečno”, kaže Enzo Weber. U kompanijama ZF, Continental, Thyssenkrupp i Volkswagen u narednim godinama ugroženo je oko 70.000 radnih mjesta. Pored toga i Schaeffler, Porsche, Bosch i Ford planiraju ukinuti tisuće radnih mjesta.
Nekada se ovdje radilo do mirovine
Na udaru su u poslovi poput njegovog: Pablo Ole Schmidt je softverski inženjer u kompaniji ZF u Friedrichshafenu, gdje živi i radi skoro 20 godina. Sada strahuje za svoje radno mjesto. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da netko napusti ZF prije mirovine, ističe on. Prema informacijama Handelsblatta, njemački proizvođač auto-dijelova ZF, drugi po veličini u zemlji, razmatra potpuno odvajanje sektora „Elektrificirane pogonske tehnologije”, interno nazvanog E-divizija.
Odvajanje ovog sektora pogodilo bi više od 32.000 zaposlenih, odnosno svakog petog zaposlenog. “Moja partnerica i ja radimo u E-diviziji, tako da sada oboje strahujemo za posao. Uskoro ću napuniti 50 godina. Pitam se kakva mi je perspektiva da nađem dobar posao”, kaže Schmidt u razgovoru za ARD.
Nedostatak stručne radne snage u Njemačkoj – opada
Posebno jer je i za visokokvalificirane radnike sve teže pronaći posao – nedostatak stručne radne snage u industriji opada. Prema istraživanju ifo instituta, u siječnju 2025. samo 18 posto industrijskih poduzeća prijavilo je manjak stručnjaka, dok je u trećem kvartalu 2022. taj postotak iznosio 44,5 posto. Generalno gledano, nestašica kvalificiranih radnika u Njemačkoj se smanjuje. Dok je u trećem kvartalu 2022. gotovo polovica svih kompanija imala poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage, u siječnju 2025. taj postotak pao je na 28,3 posto.
U sektoru usluga potreba je i dalje iznad prosjeka – iznosi 35,1 posto. Enzo Weber naglašava da to nije samo posljedica problema postojećih kompanija: “Broj novih radnih mjesta nikada nije bio niži. Osnivanje novih poduzeća u industriji nikada nije bilo na ovako niskoj razini. Nove investicije padaju već godinama.” Vojna industrija cvjeta Postoje, međutim, i izuzeci – prije svega vojna industrija koja doživljava procvat. Najveći njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, povećao je prihode za više od 30 posto u prvih devet mjeseci tekuće poslovne godine.
Dva pogona u kojima se trenutno proizvode civilne komponente za vozila, uskoro bi mogla prijeći na proizvodnju za vojnu industriju. Neki bivši zaposleni u ZF-u već su pronašli nova radna mjesta u vojnoj industriji. Za Pabla Olea Schmidta to ipak nije opcija. Ali, razumije kolege koji su otišli, jer se kriza u ZF-u već osjeća i u njihovim primanjima. “Prvi financijski rezovi su već počeli: bio sam zaposlen na ugovor od 40 sati tjedno, ali je taj ugovor već ukinut i smanjen na 35 sati.” Kao što je smanjen radni tjedan, tako su smanjena i primanja – sada mu je plaća manja za oko 14 posto. I pored već osjetnih financijskih rezova, radnici u industrijskim poduzećima i dalje spadaju među bolje plaćene.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u travnju 2024. zaposleni s punim radnim vremenom u Njemačkoj u prosjeku su zarađivali 4.634 eura bruto mjesečno, dok su u industriji plaće bile oko 100 eura veće. Nešto niže zarade su u uslužnim djelatnostima, poput ugostiteljstva ili prometnog sektora, gdje je prosječna bruto plaća bila 30 eura manja od prosječne, odnosno 130 eura manja u odnosu na prosjek u industriji.
