Cjenovna slika na veletržnici u Tasovčićima pokraj Čapljine, tzv. hercegovačkoj burzi povrća i voća, u posljednje tri godine se promijenila više nego u prethodna dva desetljeća.

Od početka njenog rada 1997. pa do 2020. godine “pravila igre” bila su poznata, a ona su podrazumijevala su da nakon mjesec, dva viših cijena s početka sezone, prvih dana srpnja počinje pad koji završava krizom koja bi nastupala oko 20. srpnja, piše Večernji list. Ove godine bilježe se stabilne cijene ili njihov rast.

Na primjer, krumpir se u trećoj dekadi lipnja prodavao po 1 – 1,20 KM, da bi 7. srpnja  njihova cijena porasla na 1,20 – 1,70 KM i trenutno je tri puta skuplji nego pandemijske, 2020. godine, kada su koštali od 0,40 do 0,50 KM po kilogramu. U srpnju je, u odnosu na kraj lipnja , skočila i cijena kupusa koji je od 1 do 1,30 KM, dva i po puta skuplji nego 2020, kada se, kao i krumpir, prodavao od 0,40 do 0,50 KM. Pandemijska godina kao reprezentativnu uzeta je jer je upravo te godine počela promjena, cijene domaćeg povrća i voća počele su rasti.

Cijene krastavaca na veliko trenutno su od 1 do 1,30 KM. Usporedbe radi, 10. srpnja 2020. bili su samo od 0,20 do 0,30 KM, gotovo su pet puta skuplji. Slično je s bijelim lukom, tikvicama…

Zanimljivo, cijena bresaka i nektarina gotovo je identična od 1,50 do 2 KM, odnosno 1,70 – 2 KM po kilogramu, javlja ovaj medij. Ove godine bilježi se značajniji izvoz mladog krUmpira, pa i paradajza, nešto drugo u značajnijoj količini Hercegovina nema za ponuditi.

Što je uzrok rastu cijena povrća i voća u posljednje tri godine u odnosu na prethodne 23 – nepovoljne vremenske prilike, pad proizvodnje, skup uvoz zbog rasta troškova prijevoza, izvoz… Kada smo Marijana Brajkovića, direktora PZ “Matica” iz Višića, oko koje su okupljeni najveći proizvođači rajčica u dolini Neretve, proljetos pitali – povećava li se sadnja rajčica, odgovorio je:

– Nema tko, velika većina nas je u pedesetim i šezdesetim godinama, mladi odlaze na sezonu ili u Njemačku, plastenici se ne pokrivaju, oni koji su tu rade koliko mogu i to je to.

Za mišljenje o istoj temi pitali su i Grgu Matića, također iz Višića, koji je na veletržnici praktički od njezina otvaranja:

– Ove godine, a i ubuduće, događat će se ovakve stvari. Prvo i osnovno – nema tko proizvoditi. Mladost nam je otišla u svijet, starost je otišla pod zemlju, ovo malo srednje generacije što ima radi koliko može. Proizvodnja je poskupjela 100 – 200 posto. Znači, sama proizvodnja, počevši od sjemena, goriva, gnojiva, zaštite, radne snage i svega, drastično je poskupjela. Poskupljivat će sve više jer je danas teško naći nekoga da radi za dnevnicu, vrlo teško, ako netko i pristane, onda to treba i platiti. I plaćat će se sve više i tražiti jer nema tko raditi. Politika koja se vodila proteklih godina nije vodila računa ni o ljudima ni o poljoprivredi. Vrijeme se promijenilo, danas neće nitko, što je i u redu raditi ispod cijene, i neka svatko svoj rad i trud i naplati.

Cjenovna slika na veletržnici u Tasovčićima pokraj Čapljine, tzv. hercegovačkoj burzi povrća i voća, u posljednje tri godine se promijenila više nego u prethodna dva desetljeća.

Od početka njenog rada 1997. pa do 2020. godine “pravila igre” bila su poznata, a ona su podrazumijevala su da nakon mjesec, dva viših cijena s početka sezone, prvih dana srpnja počinje pad koji završava krizom koja bi nastupala oko 20. srpnja, piše Večernji list. Ove godine bilježe se stabilne cijene ili njihov rast.

Na primjer, krumpir se u trećoj dekadi lipnja prodavao po 1 – 1,20 KM, da bi 7. srpnja  njihova cijena porasla na 1,20 – 1,70 KM i trenutno je tri puta skuplji nego pandemijske, 2020. godine, kada su koštali od 0,40 do 0,50 KM po kilogramu. U srpnju je, u odnosu na kraj lipnja , skočila i cijena kupusa koji je od 1 do 1,30 KM, dva i po puta skuplji nego 2020, kada se, kao i krumpir, prodavao od 0,40 do 0,50 KM. Pandemijska godina kao reprezentativnu uzeta je jer je upravo te godine počela promjena, cijene domaćeg povrća i voća počele su rasti.

Cijene krastavaca na veliko trenutno su od 1 do 1,30 KM. Usporedbe radi, 10. srpnja 2020. bili su samo od 0,20 do 0,30 KM, gotovo su pet puta skuplji. Slično je s bijelim lukom, tikvicama…

Zanimljivo, cijena bresaka i nektarina gotovo je identična od 1,50 do 2 KM, odnosno 1,70 – 2 KM po kilogramu, javlja ovaj medij. Ove godine bilježi se značajniji izvoz mladog krUmpira, pa i paradajza, nešto drugo u značajnijoj količini Hercegovina nema za ponuditi.

Što je uzrok rastu cijena povrća i voća u posljednje tri godine u odnosu na prethodne 23 – nepovoljne vremenske prilike, pad proizvodnje, skup uvoz zbog rasta troškova prijevoza, izvoz… Kada smo Marijana Brajkovića, direktora PZ “Matica” iz Višića, oko koje su okupljeni najveći proizvođači rajčica u dolini Neretve, proljetos pitali – povećava li se sadnja rajčica, odgovorio je:

– Nema tko, velika većina nas je u pedesetim i šezdesetim godinama, mladi odlaze na sezonu ili u Njemačku, plastenici se ne pokrivaju, oni koji su tu rade koliko mogu i to je to.

Za mišljenje o istoj temi pitali su i Grgu Matića, također iz Višića, koji je na veletržnici praktički od njezina otvaranja:

– Ove godine, a i ubuduće, događat će se ovakve stvari. Prvo i osnovno – nema tko proizvoditi. Mladost nam je otišla u svijet, starost je otišla pod zemlju, ovo malo srednje generacije što ima radi koliko može. Proizvodnja je poskupjela 100 – 200 posto. Znači, sama proizvodnja, počevši od sjemena, goriva, gnojiva, zaštite, radne snage i svega, drastično je poskupjela. Poskupljivat će sve više jer je danas teško naći nekoga da radi za dnevnicu, vrlo teško, ako netko i pristane, onda to treba i platiti. I plaćat će se sve više i tražiti jer nema tko raditi. Politika koja se vodila proteklih godina nije vodila računa ni o ljudima ni o poljoprivredi. Vrijeme se promijenilo, danas neće nitko, što je i u redu raditi ispod cijene, i neka svatko svoj rad i trud i naplati.