„Projekt Jadar neće krenuti i to je određena posljedica, odnosno kolateralna šteta prosvjeda”, kaže za Deutsche Welle Milan Nič. Stručnjak Njemačkog društva za vanjsku politiku iz Berlina (DGAP) tvrdi da ima pouzdane informacije na temelju kojih je siguran da od Jadra neće biti ništa.
„Ja sam čuo nešto (o Jadru). Za biznis je jako važno da su stvari predvidive. Tamo su (Rio Tinto) imali neke rokove, planove, nešto su uložili i ništa od toga. Oni idu van plana, a taj litij tek treba iskopati. A to nije jedini projekt u Europi, ima i drugih koji su bolje pripremljeni ili su više predvidivi.”
Sudbina planiranog rudarenja litija bila je jedna od tema panel-diskusije koja se održala u Berlinu (11.9.) u prostorijama DGAP-a. Upravo na istom mjestu na kojem je prije jedanaest godina tadašnji (novi) premijer Srbije Aleksandar Vučić najavio snažne napore s ciljem približavanja svoje zemlje Europskoj uniji, panelisti su sinoć zaključili da se Vučićeva današnja Srbija upravo udaljava od EU.
Milan Nič je na panelu predstavio kratku analizu DGAP-a o trenutnoj situaciji u Srbiji. I to s poražavajućim zaključcima. U tom se papiru može pročitati kako se Srbija od faktora stabilnosti pretvara u faktor nestabilnosti u regiji, te da Vučić „nije u stanju riješiti probleme Srbije, a ni ponuditi političke koncesije” širokom narodnom pokretu koji se pobunio protiv aktualne vlasti. Od njemačke vlade Nič zahtijeva aktivniju ulogu u rješavanju krize u Srbiji. Ali kako bi ta uloga trebala izgledati?
„Mislim da se savezna vlada mora izjasniti. Do sada nisu imali jasan stav. Mislim da ministar vanjskih poslova Wadephul može i mora igrati veliku ulogu kao predstavnik CDU-a, vladajuće stranke u Berlinu, ali i koja je dio EPP-a, gdje su i naprednjaci”, smatra stručnjak iz DGAP-a, vodećeg njemačkog think-tanka za područje vanjske politike.
Kriza u Srbiji se ne smanjuje, već se produbljuje, dodaje Nič u razgovoru za Deutsche Welle: „Mislim da bi Njemačka morala podržati Martu Kos, kao povjerenicu koja je imala jasne stavove.”
Na diskusiji je trebao sudjelovati i Tilman Kuban, CDU-ov zastupnik iz Bundestaga. On je već posjetio Srbiju, gdje se pohvalno izrazio o planiranom projektu kopanja litija. No, u posljednji trenutak je otkazao sudjelovanje na panelu. Kako je za DW potvrđeno iz njegova ureda, razlog su bile „hitne obveze” u Bundestagu.
Umjesto njega, u DGAP-u je govorio Manuel Sarrazin (Stranka zelenih), povjerenik bivše njemačke vlade za zapadni Balkan. On je rekao kako nije teško shvatiti aktualnu situaciju u Srbiji, s obzirom na, kako je rekao, transfer moći u ured Predsjednika Srbije: „90% stvari u zemlji ide preko njegova stola.”
Sarrazin smatra kako je „u toku veliki test” za cijelu regiju zapadnog Balkana, s obzirom na „veliki broj igrača” koji žele proširiti svoj utjecaj. Govoreći o politici balansiranja srbijanskog predsjednika, bivši zastupnik Zelenih je u jednom trenutku rekao kako „ima osjećaj da se Vučić već odlučio za jednu stranu”. Odlazak Vučića u Moskvu na Dan pobjede za Sarrazina je, kako kaže, bio jasan signal.
Zašto u toj situaciji Berlin ne igra aktivniju ulogu u regiji? I koliko je Balkan danas uopće važan na listi prioriteta nove savezne vlade, s obzirom na sva geopolitička previranja u svijetu?
„Prvo: ne igra aktivniju ulogu zato što je tako lakše. A drugo: zato što imaju vrlo velike geopolitičke probleme, Ukrajina, možda je baš sad došao kritičan trenutak u diplomaciji po pitanju primirja u ratu. U prioritetima Balkan nije to što je ranije bio u Berlinu. Nemaju političku energiju ili pažnju za to, ali prije svega je lakše da nisu u prvom planu”, kaže za DW Milan Nič iz DGAP-a.
Na panelu u prostorijama DGAP-a nastupili su i Gazela Pudar Draško, direktorica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu, te Raša Nedeljkov, programski direktor CRTA-e. Oni su sudionike panela upoznali s trenutnom situacijom u Srbiji, te su predstavili rezultate istraživanja o političkim stavovima mlade generacije u njihovoj zemlji.
Pudar Draško je za DW rekla kako je zanimanje aktera iz inozemstva i pozivi za preuzimanje aktivnije uloge u rješavanju krize „ohrabruju građane” Srbije.
„To im pokazuje da njihova borba nije nevidljiva i da ono što oni žele, a to je pravda, to su institucije koje funkcioniraju, to je vladavina prava, da se to vidi upravo kao borba za europske vrijednosti koje bi svi trebali dijeliti. To je nama ohrabrenje da se nastavimo boriti za promjene u Srbiji.”
