Sinonimi za bh. zdravstveni sustav su gužve, čekanje na različite zdravstvene usluge, nedostatak kadra. Za većinu toga pacijenti imaju razumijevanja. Ali, što kada se dođe u situaciju da nedostaje lijek koji život znači? Surova realnost za većinu tada su liste čekanja i snalaženje. Nedostatak lijekova je dugogodišnji problem s privremenim rješenjima. Sistem zakazuje, pokazuju to i posljednji primjeri. Klinički centri su suočeni s nedostatkom citostatika, a domovi zdravlja s manjkom cjepiva za redovno cijepljenje.
Roditelji predškolske djece suočavaju se u domovima zdravlja i s nedostatkom osnovne opreme, poput špatule za pregled grla, a trenutno su suočeni, u pojedinim domovima zdravlja, sa nedostatkom cjepiva za redovno cijepljenje, poput MRP cjepiva. Iz Javne ustanove Dom zdravlja Županije Sarajevo kažu da su im sva cjepiva, osim MRP-a, dostavljene na vrijeme i u traženim količinama i da je povećana potražnja za njima. Je li, onda, neko zakazao u procesu raspodjele?
“Trenutno smo u blagom deficitu samo sa cjepivom MRP, iz razloga što potraživane količine sporno cjepivo nismo dobili od Federalnog zavoda za javno zdravstvo, čija distribucija se odvija preko Zavoda za javno zdravstvo Županije Sarajevo. Napomenuli bismo da su u toku sistematski pregledi za upis u prve razrede, pa je to jedan od razloga povećane potražnje za MRP vakcinom”, priopćili su iz JU Dom zdravlja ŽS.
“Za ožujak mjesec je isporučeno manje doza nego što su za to iskazane potrebe, ali u neformalnom razgovoru s odgovornim osobama iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u petak sam dobila informaciju da će, s obzirom na povećane potrebe za cjepivom protiv morbila MRP, tijekom ovog mjeseca ići još jedna isporuka prema županijama i da će to pokriti iskazane potrebe”, kazala je direktorica JU Zavod za javno zdravstvo ŽS Alma Bungur.
Situacija na višim nivoima također je pokazatelj da je stanje u zdravstvenom sektoru vrlo ozbiljno. Teža bolest – veći problemi. Pokazuje to i nedostatak određenih citostatika za liječenje onkoloških pacijenata. Nedostupno je pet vrsta citostatika zbog poremećaja na tržištu, kažu u Zavodu osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Troškove će refundirati pacijentima, jer nema mogućnosti nabavke od drugih dobavljača. Upozorenje je stiglo i iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
“Prijeteća deficitarnost lijekova može dovesti do ozbiljnog poremećaja u optimalnom tretmanu onkoloških pacijenata”, naveli su iz KCUS-a.
“Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja poduzima sve da osigura snabdijevanje zdravstvenih ustanova i pacijenata lijekovima koji se financiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti. I ovom prilikom želimo naglasiti da u zdravstvenim ustanovama ima dovoljno zaliha ostalih lijekova koje nabavlja Zavod”, tvrde u toj ustanovi.
Zavod citostatike nabavlja novcem koji se izdvaja u Fond solidarnosti ovog entiteta, ali stvarnost pacijenata su liste čekanja. Onaj tko je imao sreće, u međuvremenu, je Damir Pašić, onkološki pacijent, kao i nekoliko drugih pacijenata kojima su osigurani citostatici. Ali, za koliko pacijenata i u kojim količinama nema podataka, a potrebni su za njih, približno, 550.
“Najveći problem, po meni realno kako gledam, je u Zavodu za javno zdravstvo i veledrogerijama. Ne smije Zavod da dopusti nedostatak lijeka jer ljudima su životi u pitanju”, ističe Pašić.
“Tu nema nikakvog snalaženja, nego su pacijentice osuđene na to da sjede i čekaju, a to čekanje ugrožava njihov život, dovodi do slabijeg kvaliteta života, slabijeg zdravlja pa čak i smrtnih ishoda”, navodi Enida Glušac iz Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.
Stoga, jasno je da su svi koji zavise od zdravstvenog sistema i pomoći ljekara u mnogo primjera osuđeni na čekanje. Nabavka, da li vakcina, da li lijekova što život znače, ne smije biti upitna jer ugrožava zdravlje za koje građani godišnje, po osnovu doprinosa, uplaćuju po nekoliko tisuća maraka.
