Kriminalist Dubravko Klarić ustvrdio je, komentirajući izjave dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića o raširenoj konzumaciji kokaina u hrvatskim institucijama, da je riječ o neprovjerenim i pretjeranim informacijama bez konkretnih indicija koje zbunjuju javnost.
Govoreći za Hinu o Frankovićevim tvrdnjama da ne postoji institucija u Hrvatskoj u kojoj nema barem 10 posto konzumenata kokaina, spominjući pritom sudove, Državno odvjetništvo, Hrvatski sabor i političke institucije, Klarić kaže da su za takve ad hoc ocjene potrebne indicije koje se mogu pretvoriti u kriminalistički potvrđene činjenice.
“Problem konzumenata u hrvatskim institucijama ili bilo gdje drugdje nužno je promatrati kroz kriminalističku struku i stručne prosudbe koje uključuju takozvanu tamnu brojku”, ističe kriminalist s dugogodišnjim međunarodnim policijskim iskustvom u borbi protiv zloporabe droga.
Klarić pojašnjava da u kriminalistici i kriminologiji tamna brojka kriminaliteta predstavlja razliku, odnosno omjer između stvarno počinjenih kaznenih djela i onih koja su službeno prijavljena i zabilježena u policijskim ili pravosudnim statistikama.
Provjere na droge moraju biti ciljane i opravdane te uređene kolektivnim ugovorom
Osvrnuvši se na Frankovićeve izjave da se u Dubrovniku “kokain šmrče na svakom kantunu”, a količina mjesečne potrošnje može se mjeriti u kamionima, a ne gramima, Klarić navodi da bi se s gradonačelnikovim tvrdnjama moglo baratati tek kada bi policija evidentirala broj ovisnika u tom gradu i potom uzela u obzir spomenutu tamnu brojku koja uključuje kaznena djela koja policija još nije otkrila i prijavila tužiteljstvu.
“Konkretno, Dubrovnik je turistički grad s ogromnom fluktuacijom ljudi od kojih su neki, sasvim sigurno, konzumenti droge. Međutim, te potrošače droge ne možemo izravno povezati s domicilnim stanovništvom zaposlenim u državnim službama ili slično”, rekao je Hinin sugovornik.
Klarić pritom naglašava da se slaže s ocjenom ministra unutarnjih poslova Davorom Božinovićem da su Frankovićeve tvrdnje ‘lepršave’ i da policija može privremeno ukloniti drogu s cesta, ali da dugoročno rješavanje problema droge i onih koji je preprodaju nije isključivo u njezinoj nadležnosti, nego u djelokrugu širih institucija.
Budući da su Božinović i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan ovog tjedna komentirali uvođenje testiranja na droge, Klarić naglašava da takve provjere moraju biti ciljane i opravdane indicijama i uređene kolektivnim ugovorom.
Osim toga, kriminalist podsjeća da poslodavac mora imati donesen interni pravilnik kojim se uređuje postupak provjere te pisano imenovati osposobljenu osobu za testiranje. Pritom podcrtava da se testiranje provodi kada postoji osnovana sumnja temeljena na ponašanje i izgled radnika ili prema pravilima specifičnima za rizična radna mjesta.
Marihuana i nadalje najdominantnija droga u Hrvatskoj
Na upit o zloporabama droge u državnim strukturama, Klarić ukazuje da je u svim takvim strukturama bilo i bit će stremljenja prema opijatima te da je situacija kontinuirana, ali da se o stvarnim brojkama ne može govoriti bez konkretnih policijskih prijava. “Tek onda možemo imati jasnu sliku potkrijepljenu statistikama”, nadodaje.
Klarić, koji je nedavno objavio priručnik „Fenomenologija kriminala povezanog s drogama i nasiljem”, svoju 19. po redu stručnu knjigu o zloporabama droge, navodi da je kokain itekako prisutan na hrvatskom ilegalnom tržištu, ali da se ta vrsta droge i nadalje povezuje s osobama s ‘dubljim džepom’.
Upućuje i da se svake godine pojavljuju nove kokainske mješavine što dovodi do ekspanzije potrošnje u određenim krugovima, kao i da se mijenja potrošačka populacija, a samim time i profili krijumčara.
“Ipak, marihuana je i nadalje najdominantnija droga u Hrvatskoj, a slijede je amfetamini u svim mogućim oblicima te sintetičke droge”, predočava Klarić nadodajući da je heroin još uvijek prisutan na ‘sceni’, ali da je u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina drastično smanjena potrošnja tog teškog opijata, što je situacija i drugdje u svijetu.
Hinin sugovornik takvu situaciju objašnjava talibanskom zabranom uzgoja opijumskog maka u Afganistanu, dolaskom sve jeftinijim i lakše dostupnijim sintetičkih tvari poput nitazena i fentanila koji se proizvode bez ovisnosti o poljoprivrednim usjevima, ali i promjenama navika među mlađim generacijama.
U Hrvatskoj i dalje mala opasnost od fentanila
Upitan ima li u Hrvatskoj fentanila, čija je smrtonosna doza izrazito malena, Klarić odgovara da domaći ovisnici izbjegavaju tu takozvanu zombi drogu koja trenutačno ne predstavlja raširen javnozdravstveni problem niti dominira na ilegalnom tržištu droge u našoj zemlji.
Prema Klarićevim saznanjima, u registru ovisnosti kao korisnici fentanila u 2024. godini zabilježene su samo dvije osobe, a ista brojka prati i 2025. tako da u tom slučaju nema opasnosti od epidemija poput one u Sjedinjenim Američkim Državama ili lokalnih žarišta kao što je to Bugarska.
Dugogodišnji kriminalist sa statusom predavača na Visokoj školi Policijske akademije i nekadašnji predstojnik Vladinog ureda za suzbijanje zlouporabe droga osvrnuo se i na problematiku krijumčarenja droge. Kaže i da je krijumčarska narkoscena izrazito kreativna.
“Usuđujem se reći da su kriminalci ponekad ispred nas. Radi se o svojevrsnoj igri mačke i miša. U borbi protiv droge najvažnije je imati odgovarajuću politiku i strategiju, što mora pratiti svjetske trendove ponude i potražnje, a može se promatrati kao svojevrsna crta obrane”, smatra Klarić. Pritom navodi da je u borbi protiv droge ključna kriminalistička prognostika, što je termin za kojeg navodi da se rijetko koristi u praksi represivnog aparata.
“Kriminalistička prognostika je najvažnija u borbi protiv pošasti droge jer se temelji na protoku prikupljenih međunarodnih, pa i političkih informacija te kriminalističkoj i kaznenopravnoj suradnji koji moraju biti mrežnocentrični u smislu povezivanja svih relevantnih sektora”, zaključuje Klarić.
