Kada se radi o državama porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske i to 572, Nepala 465. Srbije 355, Indije 329, Bangladeša 246, Kine 168 i Hrvatske 101.
Bosna i Hercegovina se suočava s nedostatkom radne snage koji je najizraženiji u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu. Kada je riječ o glavnom gradu BiH na gotovo svakoj pekarni stoji oglas za posao, a većinom su potrebni radnici za rad na kasi.
Kako su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kazali za Klix.ba u prvoj polovici 2024. godine izdano je 3.230 radnih dozvola na razini BiH.
Od tog broja u FBiH je izdano 1.400 radnih dozvola, entitetu Republika Srpska 1.538 te u Brčko distriktu 292.
Najviše radnih dozvola izdano je za djelatnost građevinarstva i to 1.071, u uslužnim djelatnostima 401, trgovini 345, prerađivačkoj industriji 332, hotelijerstvu i ugostiteljstvu 235 te u oblasti zabava, rekreacija 230.
Kada se radi o državama porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske i to 572, Nepala 465. Srbije 355, Indije 329, Bangladeša 246, Kine 168 i Hrvatske 101.
Dozvole se najčešće izdaju na godinu dana
Potpredsjednik Udruženja ugostitelja Županije Sarajevo Amar Trbović rekao je kako je situacija s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu sve teža. U Sarajevu se sve češće mogu vidjeti konobari i šankeri iz Turske i Nepala.
“I ja čekam tri radnika iz Nepala, oni bi trebali stići u listopadu. Procedura je takva da se na dolazak radnika čeka od tri do sedam mjeseci”, objašnjava Trbović.
Na pitanje zašto je problem u pronalasku radne snage u Županiji Sarajevo, Trbović kaže kako je problem u tome što ljudi ne žele raditi, posebno oni mladi.
“Nije više problem ni plaća, imaju je kao ljudi u državnoj službi. Sada radnici, da iskreno kažem, hoće šefovati. Što god mu kažeš neće poslušati, ili je odsutan ili je na telefonu”, kaže Trbović.
Radnici iz Bangladeša većinom dolaze u građevinske tvrtke te ih se može vidjeti na gradilištima širom BiH.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH su kazali da u BiH nedostaje čak 30.000 radnika. U ranijim obraćanjima vlasti i medijima kazali su da je potrebna liberalizacija tržišta te ukazali na duge procedure koje je potrebno proći kako bi radnik iz neke druge zemlje stigao u BiH.
