Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se u srijedu kako bi raspravljali o tome kako postaviti vojnu podršku Ukrajini na dugoročne temelje, uključujući prijedlog za petogodišnji fond od 100 milijardi eura i plan koji bi se smatrao načinom pomoći Kijevu, a otporan je na Trumpove inicijative.
Prijedlozi generalnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga dali bi zapadnom savezu izravniju ulogu u koordinaciji isporuke oružja, streljiva i opreme Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije, kažu diplomati.
O planovima će se raspravljati tijekom dvodnevnog sastanka u Bruxellesu, na kojem će se obilježiti 75. godišnjica osnivanja Sjevernoatlantskog saveza te biti pripremljen samit lidera alijanse u Washingtonu u srpnju.
Sastanak će pružiti uvid u to koliko daleko su europski saveznici spremni ići kako bi podržali ratne napore Kijeva dok paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan oko 60 milijardi dolara ostaje blokiran u američkom Kongresu.
Prema planovima, NATO će preuzeti dio koordinacije od ad-hoc koalicije pod američkim vodstvom poznate kao Ramstein grupa – potez koji je djelomično osmišljen kako bi se zaštitila od eventualnog smanjenja američke podrške ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, kažu diplomati.
Do sada se NATO kao organizacija fokusirao na neborbenu pomoć Ukrajini iz straha da bi izravnija uloga mogla izazvati eskalaciju napetosti s Rusijom. Članice alijanse su bilateralno pružile milijarde dolara pomoći u oružju.
Diplomati kažu da postoji sve širi stav unutar NATO-a kako je vrijeme da se vojna pomoć Ukrajini postavi na održivije osnove i da je NATO u najboljoj poziciji da to učini.
Neki su kazali da prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina da će smatrati različite korake koje poduzimaju saveznici u NATO-u eskalacijskim, poput osiguravanja tenkova i drugih naprednih sustava naoružanja, nisu dovele do odmazde protiv njih.
Američki državni tajnik Antony Blinken, koji će prisustvovati sastanku u Bruxellesu, izjavio je u utorak u Parizu da NATO razmatra mjere koje bi mogle poslužiti kao “neophodan most” za članstvo u alijansi za Ukrajinu.
NATO je priopćio da se Ukrajina ne može pridružiti savezu dok je u ratu s Rusijom, ali da će u jednom trenutku postati članica.
NATO je odbio detaljno komentirati Stoltenbergove prijedloge, ali je službenik alijanse kazao da će ministri “razgovarati o najboljem načinu organiziranja podrške NATO-a Ukrajini kako bi je učinili moćnijom, predvidljivijom i trajnijom”.
Nikakve konačne odluke neće biti donesene na ministarskim sastancima u travnju, a diskusije će se nastaviti kako se budemo približavali srpanjskom summitu u Washingtonu – kazao je službenik, ne želeći biti imenovan.
Diplomati su upozorili da su rasprave o prijedlogu u ranoj fazi i da nije jasno hoće li iznos od 100 milijardi eura biti prihvaćena ili kako će biti financirana. Odluke NATO-a zahtijevaju konsenzus među 32 članice alijanse.
To donekle ide u zaštitu u slučaju Trumpa. Ali nemoguće je stvoriti nešto otporno na Trumpa – kazao je drugi diplomata o planu za prebacivanje posla na NATO iz grupe Ramstein, nazvane po američkoj zračnoj bazi u kojoj se često sastaje, ali formalno poznatoj kao Kontakt grupa za obranu Ukrajine.
Fond od 100 milijardi izgleda veoma optimistično – dodao je diplomata.
Sastanak se održava u trenutku kada NATO traži novog čelnika koji će naslijediti Stoltenberga, koji je na toj funkciji skoro deset godina.
Holandski premijer Mark Rutte ima podršku oko 90 posto članica NATO-a za tu poziciju – uključujući Sjedinjene Države, Francusku, Britaniju i Njemačku, tvrde diplomati.
On se, međutim, suočava s negativnim stavom Mađarske, koja se protivi njegovoj kritici vlade premijera Viktora Orbana i kasnim izazovom rumunskog predsjednika Klausa Iohannisa.
Neke diplomate su se nadale da će biti izabran Stoltenbergov nasljednik na sastanku u Bruxellesu, ali su rekle da će sada biti potrebno više vremena. Nekoliko njih je, međutim, izrazilo uvjerenje da će Rutte na kraju biti imenovan, prenosi Reuters.
