Nakon četiri mjeseca, ukinuta je zabrana izvoza pilećeg mesa iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Očekivalo se da će zabrana trajati od 30 do 40 dana, a peradarstvo u BiH pretrpjelo je velike gubitke. Uloženi su dodatni troškovi na hranjenje peradi za vrijeme trajanja zabrane, ali i na zamrzavanje viška mesa.
Đuru Cvijića, peradara i farmera iz Kladara kod Srpca, obradovala je vijest o ukidanju zabrane izvoza pilećeg mesa na tržište Europske unije. Na svojoj farmi godišnje uzgoji oko 400.000 pilića. Kaže nam, dok je zabrana trajala, bio je izložen dodatnim troškovima za tov brojlera, jer klaonice nisu preuzimale piliće, piše BHRT.
ĐURO CVIJIĆ, peradar iz Kladara kod Srpca
“Jedan manji proizvođač koji ima 13.000 pilića njemu je došlo u minus od htisuću do tri tisuće maraka, a kao ja i ili još ako ima većih, tu je dolazilo do 10-12 tisuća smo išli u minus, odnosno nismo dobili ono što smo trebali dobiti”.
Tijekom trajanja zabrane izvoza piletine pribjeglo se zaleđivanju mesa, ali i izvozu svježeg mesa u Srbiju i Crnu Goru. Perutnina Ptuj iz Srpca, koja ima oko 140 koperanata, trebalo je da u Europsku uniju izveze čak 1.863 tone.
VELIBOR POPOVIĆ, ravnatelj “Perutnine Ptuj” iz Srpca
“Sada govoriti o nekim gubicima malo je nezahvalno dok ne analiziramo situaciju i dok ne prođe određeno vrijeme. Kao sektor smo pretrpjeli ozbiljan udar. Mi kao kompanija smo ispod nekih milijun eura od planirane proizvodnje odnosno našeg poslovnog rezultata”.
To pokazuje koliko je ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa u Europsku uniju važno za bh. peradarstvo i proizvođače i prerađivače. Mjera zabrane je trajala neočekivano dugo.
NEGOSLAV LUKIĆ, pomoćnik ministra za veterinarstvo RS
“Podsjeti ću samo pojavom ptičjeg gripa na području općine Petrovo , Bosna i Hercegovina je je bila suspendirana za izvoz pilećeg mesa u EU i to je bila očekivana mjera međutim ono što nismo očekivali jeste da će ta mjera toliko trajati, evo četiri mjeseca. Obično je to po nekim protokolima traje do 30 dana.
Peradarstvo je jedina grana u Bosni i Hercegovini koja ima konstantan rast proizvodnje, prerade, ali bilježi i suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
U Bosni i Hercegovini godišnje se utovi oko 45 milijuna komada peradi.Većina su brojleri, tovni pilići. Da približimo količinu. To znači 5.000 pilića po jednom satu, ako uzmemo godišnji prosjek. Pokazuju dostupni podaci.
Obim razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2025. godini iznosio je 89.921.780,00 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 68,48%. Top pet izvoznih tržišta u 2025. godini činili su: Crna Gora, Hrvatska, Kosovo,Slovenija i Srbija.
Put Europske unije prvi kamioni sa pilećim mesom, nakon četiri mjeseca, trebalo bi da krenu sutra. To znači i manje svježeg mesa na tržištu Bosne i Hercegovine. Očekuje se da se to odrazi na poskupljenje mesa za 10 do 15%. Vraćanje na cijene iz 2025. godine.
