Odluka Vlade FBiH da minimalna plaća bude 1.000 KM izazvala je burne reakcije. Oglašavaju se sindikati, poslodavci i radnici. Jedni su zadovoljni, drugi nisu, a o posljedicama odluke govorili su i ekonomski stručnjaci.
Porezi i doprinosi na plaće značajno utječu na neto primanja zaposlenih, kao i na troškove koje poslodavaca.
Drugačiji tretman
U Bosni i Hercegovini, osim direktnih poreza i doprinosa, određene dodatne naknade imaju drugačiji tretman u odnosu na zemlje u regionu.
Federacija BiH ima najveće opterećenje na plaće. U FBiH je zbirna stopa doprinosa 41,5 posto – 23 posto na PIO/MIO, 16,5 na zdravstvo i dva posto na nezaposlenost, a porez na dohodak je fiksan (deset posto).
Manji bh. entitet RS ima zbirnu stopu doprinosa od 33 posto – 17 posto na PIO/MIO, 12,5 na zdravstvo i 1,7 posto na ostale doprinose uz porez na dohodak od deset posto.
Kada pogledamo zemlje regiona, najnižu zbirnu stopu ima Crna Gora od 32,5 posto. U ovoj zemlji je niži i porez na dohodak (devet posto).
U Hrvatskoj je zbirna stopa doprinosa od 37,2 posto, a u ovoj zemlji je porez na dohodak progresivan. Naime, za dohodak do 4.000 eura porez je 24 posto, a za iznose iznad toga 36.
Kada je riječ o Srbiji, zbirna stopa doprinosa je 37,8 posto, dok je porez na dohodak u ovoj državi deset posto.
Naknada za topli obrok
Po zemljama se razlikuje i porezni tretman naknade za topli obrok.
Tako u FBiH i Hrvatskoj topli obrok ne podliježe oporezivanju kao u RS, Srbiji i Crnoj Gori.
Neoporezivanje toplog obroka ide u prilog poslodavcima, jer to smanjuje ukupne troškove radne snage.
Kada se sve usporedi i “stavi na papir”, očigledno je kako su zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH najviše u regionu.
Srbija i RS imaju više stope doprinosa, dok Crna Gora nudi najmanje opterećenje na plaću.
