Njemačko gospodarstvo trpi posljedice najslabije potražnje za proizvodima i uslugama od financijske krize u 2009. godini, objavio je u ponedjeljak ekonomski institut Ifo.
Na manjak narudžbi požalilo se u istraživanju provedenom u listopadu 41,5 posto anketiranih njemačkih kompanija, najviše od 2009. godine i financijske krize, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Muenchenu.
Tako velika kvartalna brojka nije zabilježena ni u jednom trenutku pandemije koronavirusa, primjećuje agencija Dpa.
U srpnju manjak narudžbi prijavilo je 39,4 posto anketiranih kompanija.
“Nedostatak narudžbi i dalje koči gospodarski razvoj u Njemačkoj. Rijetko koja industrija pošteđena je (pada potražnje)”, rekao je ekonomist Ifoa Klaus Wohlrabe.
U sektoru industrije narudžbi manjka gotovo svakoj drugoj tvrtki, njih 47,7 posto, a situacija je posebno teška u ključnim sektorima, poput strojarske, metalske i elektroindustrije, navode u Ifou.
Daleko je najveći udio tvrtki s manjom narudžbi u sektoru proizvodnje osnovnih metala, njih 68,3 posto, a slijede proizvođači metalnih proizvoda, s udjelom od gotovo 60 posto.
U ključnim sektorima, poput automobilske i kemijske industrije, slaba potražnja muči oko 44 posto tvrtki.
U sektoru trgovine slabiju potražnju bilježi najveći udio tvrtki unatrag najmanje 18 godina, njih čak 65,5 posto. Među maloprodajnim tvrtkama njihov udio iznosi 56,4 posto.
Situacija je nešto bolja u uslužnom sektoru, gdje se na manjak naružbi požalilo ‘tek’ 32,1 posto anketiranih tvrtki, u usporedbi s 31,2 posto u srpanjskom istraživanju.
U posebno su teškoj situaciji prijevozničke tvrtke, zbog slabe industrijske aktivnosti. Narudžbe muče i agencije za posredovanje pri zapošljavanju, zbog slabe potražnje za radnom snagom.
Pravni i porezni savjetnici i revizori povoljnije su ocijenili potražnju zbog “viših troškova birokracije i propisa”, navodi ifo.
