Stanovnici otočne države Tuvalu, smještene otprilike na pola puta između Havaja i Australije, sve više gube bitku s porastom razine mora – trećina stanovništva već je podnijela zahtjev za preseljenje u Australiju, u sklopu jedinstvenog viznog programa pokrenutog upravo zbog posljedica klimatskih promjena.
Prema posljednjim službenim podacima, na Tuvaluu živi oko 10.000 ljudi, raspoređenih na nekoliko malih otoka i atola u Južnom Pacifiku. Nijedan dio teritorija zemlje nije više od šest metara iznad razine mora, što Tuvalu čini jednom od najranjivijih zemalja na svijetu kada je u pitanju porast razine mora.
Australija je 16. lipnja otvorila prijave za vizni program koji će trajati nešto više od mjesec dana, a koji omogućuje trajno preseljenje stanovnika Tuvalua.
Do siječnja 2026. godine, na temelju slučajnog odabira, bit će odabrano 280 kandidata koji će dobiti pravo na stalni boravak, pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, kao i mogućnost zaposlenja u Australiji. Prema podacima koje je objavio CNN, više od 4000 građana Tuvalua već se prijavilo.
Australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong rekla je da program ispunjava zajedničku viziju “mobilnosti s dostojanstvom” i pruža Tuvaluancima realnu priliku za izgradnju nove budućnosti u Australiji dok klimatske promjene prijete opstanku njihove domovine.
Premijer Tuvalua, Feleti Theo, upozorio je da će do 2050. godine više od polovice teritorija zemlje redovito biti pod vodom zbog plimnih valova, dok bi do kraja stoljeća taj postotak mogao doseći 90%. Glavni grad Fongafale, smješten na najnaseljenijem atolu Funafuti, proteže se na pojasu zemlje širokom na nekim mjestima samo dvadeset metara.
“Zamislite sebe u mojoj situaciji – kao premijera Tuvalua – kako morate planirati razvoj, pružati osnovne usluge svojim ljudima, a istovremeno se suočavate s uznemirujućom i zastrašujućom prognozom”, rekao je Theo na Konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanima održanoj ovog mjeseca u Nici. „Preseljenje u unutrašnjost Tuvalua nije moguće. Mi smo potpuno ravna zemlja. Ne postoji mogućnost da se ljudi presele u unutrašnjost ili na više tlo – jer nema višeg tla“, rekao je.
Ovaj vizni program dio je šireg sigurnosnog i klimatskog pakta koji su Australija i Tuvalu potpisali 2023. godine, kojim se Australija obvezala na obranu Tuvalua, kako od potencijalnih vojnih prijetnji, tako i od posljedica klimatskih promjena. Sporazum također jamči da će Australija priznati državnost Tuvalua čak i ako teritorij postane nenastanjiv.
„Državnost i suverenitet Tuvalua bit će sačuvani, kao i prava i obveze koje iz toga proizlaze, bez obzira na utjecaj porasta razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama“, navodi se u sporazumu.
Tuvalu je već poduzeo korake prema očuvanju digitalnog identiteta – na summitu COP27 u Sharm el-Sheikhu 2022. godine, vlada je najavila planove da zemlja postane prva „digitalna nacija“. To uključuje virtualnu rekonstrukciju teritorija, digitalno arhiviranje kulturne i povijesne baštine, kao i prijenos svih vladinih funkcija u online prostor. Australija je priznala digitalni suverenitet Tuvalua, što bi toj zemlji moglo omogućiti zadržavanje pravnog statusa i međunarodnog identiteta čak i bez fizičkog teritorija.
Australski premijer Anthony Albanese rekao je da ova inicijativa odražava predanost “mirnoj, stabilnoj i prosperitetnoj pacifičkoj regiji” te je partnerima u regiji poručio da na Australiju mogu računati kao na “iskrenog i pouzdanog saveznika”. Dok Australija nastoji ojačati svoju prisutnost i utjecaj u Pacifiku, posebno u kontekstu rastuće konkurencije s Kinom, politika Sjedinjenih Američkih Država kreće se u drugom smjeru. Administracija predsjednika Donalda Trumpa provodi stroge mjere u vezi s klimatskim pitanjima i imigracijom, a Tuvalu je, prema izvješćima AP-a, među 36 zemalja koje su potencijalni kandidati za proširenje američkog popisa zabrana putovanja.
Taj popis već uključuje zemlje poput Afganistana, Irana i Libije, dok su druge, uključujući neke pacifičke nacije poput Tonge i Vanuatua, pozvane da poboljšaju postupke provjere putnika i rješavanja statusa svojih građana koji ilegalno borave u SAD-u.
