Prema ekonomskim prognozama MMF-a za 2023. godinu, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti, iznad 17%. Slijede Sjeverna Makedonija (15%) i Španjolska (12,7%). Ove stope nezaposlenosti više su nego dvostruko veće od projekcija za razvijene ekonomije u Europi. Na globalnoj razini Južna Afrika imat će najveću stopu nezaposlenosti u svijetu 2023. godine, koja se procjenjuje na 35,6%, prenosi Večernji list BiH.

Ne žele raditi

Podatak za BiH ne bi bio čudan da gotovo na svakom poslovnom objektu ne stoji natpis “tražimo radnika” i da se na entitetskim zavodima za zapošljavanje ne nalazi 350.000 nezaposlenih osoba te da BiH nije počela uvoziti radnu snagu.

U FBiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, a u RS-u 64.000. Apsurd bh. današnjice je da BiH prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva. Sa službenim pokazateljima u BiH očito nešto ne štima.

– Ti podaci na zavodu su fiktivni. Ne mogu jamčiti da 50 posto radnika nije prijavljeno zbog beneficija, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj, Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika, nema ih dovoljan broj – kazao je za BHRT Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH. Sličnog mišljenja je i njegov kolega iz drugog entiteta.

– Mislim da nije stvar da ne žele raditi, već rade na drugom mjestu, u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na zavod dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od države. Sigurno se nekoliko tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, uhodate… – kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a. Nažalost, ključni čimbenik pada broja nezaposlenih koji često možemo čuti od predstavnika institucija i političara, nažalost, nije njihovo zapošljavanje, nego njihovo iseljavanje. Odlaze oni koji mogu, žele i spremni su raditi, na zavodima ostaju oni koji nisu konkurenti na tržištu rada ili su nekvalificirani, prekvalificirani za potrebe tržišta ili iz nekih razloga ne žele zasnovati radni odnos.

Zdravstveno osiguranje

Ekonomist Faruk Hadžić smatra da je situacija jako zabrinjavajuća te da je nužna hitna reakcija vlasti glede reforme tržišta rada. – Imamo paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže uvoz više od 30.000 radnika jer određene profile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima više od 284.000 nezaposlenih na evidencijama. Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registriranih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približno isti broj, jest korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba. Jedan od prijedloga koji treba aktivno zagovarati, a potrudit ću se da budem jedan od takvih, jest da se svim građanima omogući da imaju obvezno osnovno zdravstveno osiguranje, ali da se onda razdvoji tko su aktivni tražitelji posla i da znamo stvarnu razinu nezaposlenosti – ističe.

Prema ekonomskim prognozama MMF-a za 2023. godinu, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti, iznad 17%. Slijede Sjeverna Makedonija (15%) i Španjolska (12,7%). Ove stope nezaposlenosti više su nego dvostruko veće od projekcija za razvijene ekonomije u Europi. Na globalnoj razini Južna Afrika imat će najveću stopu nezaposlenosti u svijetu 2023. godine, koja se procjenjuje na 35,6%, prenosi Večernji list BiH.

Ne žele raditi

Podatak za BiH ne bi bio čudan da gotovo na svakom poslovnom objektu ne stoji natpis “tražimo radnika” i da se na entitetskim zavodima za zapošljavanje ne nalazi 350.000 nezaposlenih osoba te da BiH nije počela uvoziti radnu snagu.

U FBiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, a u RS-u 64.000. Apsurd bh. današnjice je da BiH prednjači po stopi nezaposlenosti u Europi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva. Sa službenim pokazateljima u BiH očito nešto ne štima.

– Ti podaci na zavodu su fiktivni. Ne mogu jamčiti da 50 posto radnika nije prijavljeno zbog beneficija, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj, Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika, nema ih dovoljan broj – kazao je za BHRT Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH. Sličnog mišljenja je i njegov kolega iz drugog entiteta.

– Mislim da nije stvar da ne žele raditi, već rade na drugom mjestu, u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na zavod dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od države. Sigurno se nekoliko tisuća traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, uhodate… – kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS-a. Nažalost, ključni čimbenik pada broja nezaposlenih koji često možemo čuti od predstavnika institucija i političara, nažalost, nije njihovo zapošljavanje, nego njihovo iseljavanje. Odlaze oni koji mogu, žele i spremni su raditi, na zavodima ostaju oni koji nisu konkurenti na tržištu rada ili su nekvalificirani, prekvalificirani za potrebe tržišta ili iz nekih razloga ne žele zasnovati radni odnos.

Zdravstveno osiguranje

Ekonomist Faruk Hadžić smatra da je situacija jako zabrinjavajuća te da je nužna hitna reakcija vlasti glede reforme tržišta rada. – Imamo paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže uvoz više od 30.000 radnika jer određene profile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima više od 284.000 nezaposlenih na evidencijama. Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registriranih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približno isti broj, jest korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba. Jedan od prijedloga koji treba aktivno zagovarati, a potrudit ću se da budem jedan od takvih, jest da se svim građanima omogući da imaju obvezno osnovno zdravstveno osiguranje, ali da se onda razdvoji tko su aktivni tražitelji posla i da znamo stvarnu razinu nezaposlenosti – ističe.