Dakle, ročište u pravom smislu neće se održati, ali Almina Pilav, zamjenica pravobranitelja BiH, iznijela je svoje izlaganje u kojem tvrdi da se nekretninama ne može raspolagati te da u potpunosti ostaju pri ranijem prigovoru.

Sudu je predložila rješenje kojim bi se ukinule sve dosad provedene radnje.

Pravobraniteljstvo je ponovilo da se sporovi o vlasništvu vode i pred Županijskim sudom u Sarajevu, kao i pred Ustavnim sudom BiH. Odluke se još čekaju.

Stoga smatra da je odluka Općinskog suda u Sarajevu iz 2022., kojom se nalaže dražba, nezakonito rješenje te ponavlja prijedlog da Općinski sud usvoji prigovor Pravobraniteljstva.

Posebno je naglasila Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, prema kojem se državnom imovinom može raspolagati isključivo prema odredbama tog zakona te da bi svaki drugi akt, odluka ili instrument koji je u suprotnosti s odredbama zakona bili ništavni. Ovaj zakon je na snazi od 2005. godine, a posljednje izmjene su iz 2022. godine.

Nadalje, iz Pravobraniteljstva BiH podsjećaju da se prema Zakonu o izvršnom postupku nekretnine Federacije, grada ili općine ne mogu biti predmet rješenja, pa se analogno tome to odnosi i na državne nekretnine.

Također, ročištu je prisustvovala i treća strana, vlasnik tvrtke Minesko Zeus, koji traži obustavu izvršnog postupka zbog toga što se, kako je rekao, vode parnični postupci za povrat imovine koja je oduzeta od fizičkih osoba 70-ih godina prošloga stoljeća, bez ikakve naknade.

“Važno je napomenuti da je od 30 tisuća kvadrata, 20 tisuća kvadrata sporno jer naknada nije plaćena, stoga tražimo okončanje postupka”, naveo je, dodavši da su postupci u tijeku kod Tužiteljstva.

Tražitelj izvršenja će se u sudskom roku izjasniti o prijedlogu Pravobraniteljstva kao treće strane, koju smatra neosnovanom. Predložio je odgodu ročišta.

Svaka strana imat će osam dana da se izjasni o svim navodima.

Današnje ročište je propalo jer kupaca nema, ali dok se ne donese odluka o prigovorima, nije posve jasno hoće li se ponovna prodaja održati.

Ročište nije uspjelo jer nije bilo ponuđača, a sud će o daljnjem postupku odlučiti nakon što donese odluku o prigovorima trećih strana.

Podsjetimo, ovo ročište bilo je zakazano za danas nakon tužbe Europske radiodifuzne unije (EBU) zbog duga koji s kamatama iznosi nešto više od 16 milijuna KM.

Prema procjeni sudskog vještaka, vrijednost imovine BHRT-a, točnije zemljišta i zgrade, iznosi oko 160 milijuna KM. Iako je riječ o prodaji državne imovine, reakcija nadležnih izostaje.

Iz Upravnog odbora BHRT-a ranije su naveli da ovim činom nije ugrožena samo državna imovina, već bi to moglo predstavljati i uvod u nestanak BHRT-a kao javnog RTV servisa, koji prema zakonu pokriva cijelu BiH.

“Veći dio imovine koja ‘ide na dražbu’ upisan je kao državna imovina koja je odlukom visokog predstavnika privremeno izuzeta iz pravnog prometa. Unatoč toj činjenici, Općinski sud naložio je prodaju imovine putem javnog nadmetanja. Ovim činom nije ugrožena samo državna imovina, već to može predstavljati i uvod u nestanak BHRT-a kao javnog RTV servisa, koji prema zakonu pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu”, navode iz Upravnog odbora BHRT-a.

Dakle, ročište u pravom smislu neće se održati, ali Almina Pilav, zamjenica pravobranitelja BiH, iznijela je svoje izlaganje u kojem tvrdi da se nekretninama ne može raspolagati te da u potpunosti ostaju pri ranijem prigovoru.

Sudu je predložila rješenje kojim bi se ukinule sve dosad provedene radnje.

Pravobraniteljstvo je ponovilo da se sporovi o vlasništvu vode i pred Županijskim sudom u Sarajevu, kao i pred Ustavnim sudom BiH. Odluke se još čekaju.

Stoga smatra da je odluka Općinskog suda u Sarajevu iz 2022., kojom se nalaže dražba, nezakonito rješenje te ponavlja prijedlog da Općinski sud usvoji prigovor Pravobraniteljstva.

Posebno je naglasila Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, prema kojem se državnom imovinom može raspolagati isključivo prema odredbama tog zakona te da bi svaki drugi akt, odluka ili instrument koji je u suprotnosti s odredbama zakona bili ništavni. Ovaj zakon je na snazi od 2005. godine, a posljednje izmjene su iz 2022. godine.

Nadalje, iz Pravobraniteljstva BiH podsjećaju da se prema Zakonu o izvršnom postupku nekretnine Federacije, grada ili općine ne mogu biti predmet rješenja, pa se analogno tome to odnosi i na državne nekretnine.

Također, ročištu je prisustvovala i treća strana, vlasnik tvrtke Minesko Zeus, koji traži obustavu izvršnog postupka zbog toga što se, kako je rekao, vode parnični postupci za povrat imovine koja je oduzeta od fizičkih osoba 70-ih godina prošloga stoljeća, bez ikakve naknade.

“Važno je napomenuti da je od 30 tisuća kvadrata, 20 tisuća kvadrata sporno jer naknada nije plaćena, stoga tražimo okončanje postupka”, naveo je, dodavši da su postupci u tijeku kod Tužiteljstva.

Tražitelj izvršenja će se u sudskom roku izjasniti o prijedlogu Pravobraniteljstva kao treće strane, koju smatra neosnovanom. Predložio je odgodu ročišta.

Svaka strana imat će osam dana da se izjasni o svim navodima.

Današnje ročište je propalo jer kupaca nema, ali dok se ne donese odluka o prigovorima, nije posve jasno hoće li se ponovna prodaja održati.

Ročište nije uspjelo jer nije bilo ponuđača, a sud će o daljnjem postupku odlučiti nakon što donese odluku o prigovorima trećih strana.

Podsjetimo, ovo ročište bilo je zakazano za danas nakon tužbe Europske radiodifuzne unije (EBU) zbog duga koji s kamatama iznosi nešto više od 16 milijuna KM.

Prema procjeni sudskog vještaka, vrijednost imovine BHRT-a, točnije zemljišta i zgrade, iznosi oko 160 milijuna KM. Iako je riječ o prodaji državne imovine, reakcija nadležnih izostaje.

Iz Upravnog odbora BHRT-a ranije su naveli da ovim činom nije ugrožena samo državna imovina, već bi to moglo predstavljati i uvod u nestanak BHRT-a kao javnog RTV servisa, koji prema zakonu pokriva cijelu BiH.

“Veći dio imovine koja ‘ide na dražbu’ upisan je kao državna imovina koja je odlukom visokog predstavnika privremeno izuzeta iz pravnog prometa. Unatoč toj činjenici, Općinski sud naložio je prodaju imovine putem javnog nadmetanja. Ovim činom nije ugrožena samo državna imovina, već to može predstavljati i uvod u nestanak BHRT-a kao javnog RTV servisa, koji prema zakonu pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu”, navode iz Upravnog odbora BHRT-a.