Građevinski radnici iz Bosne i Hercegovine sve češće odlaze raditi u zapadne ili susjedne zemlje gdje im je zarada mnogo veća, a zbog nedostatka radne snage građani u našoj zemlji na njihov angažman, ako imaju sreće, čekaju barem mjesec dana.
Radnici, koji su ostali u raditi u našoj zemlji, često se odluče raditi samostalno, a ne za poslodavca, kako bi im zarada bila veća, dok na zavodima za zapošljavanje ostvaruju zdravstveno osiguranje. Postoje i oni koji osmosatno radno vrijeme provedu u nekoj firmi, a ostatak dana rade samostalno, pažljivo birajući klijente.
Radeći samostalno, jedan keramičar iz Mostara svoj rad naplati najmanje 20 maraka po četvornom metru, a cijene su često i veće od toga, posebno ako je riječ o većim formatima pločica.
– Nekada ranije radilo se i za 10 maraka po četvornom metru, međutim cijene su dosta skočile. Biram posao, ne pristajem raditi svima koji me nazovu, a usluga se čeka barem mjesec dana, pa čak i dva – rekao je Feni keramičar iz Mostara.
Otkriva kako češće radi u Hrvatskoj gdje naplati najmanje 25 eura za četvorni metar.
– Kupci radije zovu samostalne radnike, jer angažiranje firme dođe ih skuplje. Ali nema ljudi koji bi radili, svi su otišli u Njemačku i u zapadne zemlje – smatra keramičar.
Koliko se isplati otići raditi u Njemačku provjerili smo s keramičarom iz Bosne i Hercegovine koji je trbuhom za kruhom svoju zemlju napustio prije dvije godine.
– U Njemačkoj, kada radim samostalno, naplatim minimalno 35 eura po četvornom metru. Ako je riječ o velikim formatima, cijena ide i to 100 eura. Onome tko radi samostalno i tko naplaćuje po četvornom metru isplati se otići vani. S druge strane, u njemačkim firmama keramičari zarade oko 20 eura bruto iznosa po satu, ali ne smijemo zaboraviti velike poreze – pojasnio je on.
Ističe kako se na keramičara u Njemačkoj čeka od mjesec dana pa čak i do pola godine, jer radnika uvijek nedostaje.
S druge strane, Mostarac koji je nedavno u potpunosti renovirao svoj dom Feni je kazao kako je na uslugu vodoinstalatera čekao barem deset dana, a dnevno ga je njegov posao koštao oko 80 maraka. Angažman električara čekao je najmanje 15 dana i njegovu uslugu za jedan dan platio je stotinu maraka.
Veliki broj majstora na zavodima
Radnika koji mogu raditi u građevinarstvu na evidenciji Službe za zapošljavanje Tuzlanske županije trenutno je oko 3.500. U tu brojku ubrajaju se, ne samo građevinski radnici poput zidara, tesara, stolara, građevinskih tehničara i inženjera, već i radnici iz metalske struke koji mogu raditi u građevinarstvu, poput bravara, zavarivača i limara.
– Građevinski radnici uvijek su traženi na tržištu rada. Trenutno nismo uočili da se formirao trend, odnosno da je neuobičajeno veća potražnja nego inače – istaknuli su.
Inače, kako navode iz ove Službe, za veću potražnju od ponude, odnosno za nesrazmjernu ponudu i potražnju, postoji više faktora, a najčešći su da osobe prijavljene na evidenciji ne odgovaraju uvjetima koje poslodavac traži, poput radnog iskustva, određene životne dobi i slično.
Također dodaju kako nije česta pojava da nezaposleni odbijaju poslove, ali ih ima.
Odbijanje poslova sve češće
Na Evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Županije Središnja Bosna (ŽSB) nalazi se 220 građevinskih radnika.
– Poslodavci navedene radnike u posljednje vrijeme traže češće nego ranije. Ipak, ponuđeni poslovi odbijaju se sve češće – kazao je Feni Miroslav Stapić, voditelj Odjela za statistiku, evidencije, posredovanje u zapošljavanju i informiranje Službe za zapošljavanje ŽSB-a.
Na evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojske županije (ZDŽ) ukupno se nalazi 612 nezaposlenih građevinskih radnika, od čega su najbrojniji građevinski tehničari (334), zatim građevinski tehničari visokogradnje (108), rukovatelji građevinskim mašinama (86), građevinski inženjeri (38), monteri građevinskih elemenata (19), građevinski tehničari niskogradnje (16) itd.
Iz ove Službe za zapošljavanje su istaknuli kako su osobe koje se nalaze na evidenciji u procesu promjene poslodavca ili su neaktivne duže razdoblje zbog eventualno bolesti, starosti i slično, zbog čega je potražnja za građevinskim radnicima još uvijek velika. Ističu i to da su navedena zanimanja najčešća zanimanja za kojima je iskazana potreba.
Na birou samo zbog zdravstvenog osiguranja
Iako postoje osobe koje se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje samo zbog zdravstvenog osiguranja, iz Službe za zapošljavanje ZDŽ-a su kazali kako većini osoba s navedenim zanimanjima to nije cilj.
U Bosansko-podrinjskoj županiji (BPŽ) nezaposleno je 12 keramičara, jedan vodoinstalater te sedam električara. Kroz zahtjeve za posredovanje, naglašava šefica Općinskih biroa rada Službe za zapošljavanje BPŽ-a Erna Muratspahić, već godinama postoji potražnja za građevinskim radnicima, kako od lokalnih poslodavaca, tako i od poslodavaca u regiji.
– Takva zanimanja deficitarna su u smislu da ih nemamo na evidenciji biroa rada u sastavu Službe, ili ih nemamo u mjeri koliko ih tržište rada traži ili pak nemaju stručne kompetencije koje poslodavci na tržištu rada traže – rekla je Muratspahić.
U njihovom slučaju, dodaje, radi se o nedostatku nezaposlenih osoba koja imaju kvalifikacije ili stručne kompetencije za obavljanje građevinskih poslova. Također, starosna struktura ponekad ne odgovara potrebama poslodavaca.
Muratspahić napominje kako su različiti motivi prijave na evidenciju nezaposlenih, a neki od njih su zdravstveno osiguranje i uvjerenje o nezaposlenosti s kojim ostvaruju različita prava, što opterećuje evidenciju i daje nerealnu sliku o broju onih koji traže posao.
