Države poput Francuske i Velike Britanije razmatraju zabranu društvenih mreža za djecu i dio tinejdžera, kao što je to prošli mjesec učinila Australija.
Pobornici takve zabrane upozoravaju da je zbog pogoršanja mentalnog zdravlja među mladima potrebno hitno djelovanje, no drugi tvrde da su dokazi o lošem utjecaju društvenih mreža nedovoljni te da je potreban drugačiji pristup.
Australija je prošli mjesec postala prva zemlja koja je zabranila mlađima od 16 da se koriste iznimno popularnim i profitabilnim društvenim platformama poput Instagrama, Facebooka, TikToka i YouTubea.
Francuska trenutačno razmatra slične mjere za mlađe od 15, uključujući onu koju zagovara sam predsjednik Emmanuel Macron.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da je potrebno učiniti više kako bi se zaštitila djeca na društvenim mrežama nakon skandala s Grok AI chatbotom koji proizvodi seksualizirane slike bez pristanka.
„Moramo učiniti više kako bismo zaštitili djecu i zato razmatramo niz opcija i kažemo da nijedna opcija nije isključena“, rekao je Starmer novinarima.
Britanija je donijela novi zakon kojim će biti ilegalno proizvoditi seksualizirane slike bez pristanka, uz njihovo dijeljenje.
Britanski Guardian prošli je tjedan izvijestio da je Jonathan Haidt, američki psiholog i pobornik australske zabrane, pozvan da se obrati britanskim dužnosnicima.
Haidt u svojoj knjizi ‘Anksiozna generacija’ iz 2024. piše kako vrijeme provedeno pred ekranima, posebno društvenim mrežama, utječe na mozgove mladih i uzrokuje „epidemiju mentalnih bolesti”.
Američki autor pokazuje kako se svi pokazatelji mentalnog zdravlja pogoršavaju istovremeno s pojavom pametnih telefona. Iako utjecajna među političarima, knjiga se pokazala kontroverznom u akademskim krugovima.
Kanadska psihologinja Candice Odgers u recenziji knjige napisala je da „strašna priča” koju Haidt prepričava „nije utemeljena u znanosti”.
Jedna od točki prijepora je dokaz o tome koliko točno društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih.
Michael Noetel, istraživač s australskog sveučilišta Queensland, za agenciju France Presse rekao je da se „sitni učinci gomilaju među milijardama korisnika”.
On je naglasio da postoji „pregršt dokaza” da društvene mreže štete mladima te da neki traže nerealnu razinu dokaza.
„Ja tumačim da je Haidt više u pravu nego što priznaju njegovi kritičari i manje u pravu nego što njegova knjiga implicira”, smatra Noetel.
Uzimajući u obzir potencijalnu dobrobit zabrane, on vjeruje da se na nju „vrijedi kladiti”.
Francuska agencija za zdravstveni nadzor ANSES prošli je tjedan nakon razmatranja dokaza zaključila da društvene mreže imaju niz negativnih učinaka na adolescente, posebice djevojčice, iako one nisu jedini uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja mladih.
Sve treba umjereno?
Noetel je prošle godine predvodio studiju objavljenu u časopisu Psychological Bulletin koja je proučila više od stotinu svjetskih istraživanja o utjecaju ekrana na psihološke i emocionalne probleme kod djece i adolescenata. Zaključci studije pokazale su da postoji začarani krug.
Pretjerano gledanje u ekran, posebno na društvenim mrežama ili u videoigrama, povezano je s mentalnim poteškoćama koje onda tjeraju mlade da provode još više vremena pred ekranima.
Drugi znanstvenici su skeptični prema potpunoj zabrani. Ben Singh sa sveučilišta u Adelaideu tri je godine pratio više od 100 tisuća mladih Australaca u studiji objavljenoj u časopisu JAMA Pediatrics.
To istraživanje pokazalo je da su mladi s najviše mentalnih problema oni koji koriste društvene mreže duže od dva sata na dan – ili ih uopće ne koriste. Najbolje su ‘prošli’ mladi koji koriste društvene mreže umjereno.
„Istraživanje sugerira da su i potpuna zabrana i pretjerana upotreba problematične”, rekao je za agenciju France Presse. Pretjerano korištenje mobitela posebno loše utječe na djevojčice, no potpuno uskraćivanje društvenih mreža najštetnije je za dječake u kasnijim tinejdžerskim godinama.
Nakon potpune australske zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 tek se treba istražiti vrijedi li to i u slučaju da je pristup onemogućen svima istovremeno.
„Nevjerojatno toksične”
Francuski psihijatar Serge Tisseron je među onima koji dugo upozoravaju na ogromnu prijetnju ekrana na mentalno zdravlje.
„Društvene mreže su nevjerojatno toksične”, rekao je za France Presse.
No on strahuje da bi tehnološki vješti tinejdžeri lako izbjegli zabranu koja bi istovremeno roditelje oslobodila odgovornosti.
„Rasprava je proteklih godina postala izrazito polarizirana između potpune zabrane i ničega“, rekao je Francuz, pa pozvao na blažu mjeru.
Jedna od opcija svakako je pričekati posljedice australskog eksperimenta.
„Unutar godine dana trebali bismo znati puno više o tome koliko je bila učinkovita australska zabrana i je li dovela do nekih neplaniranih posljedica”, kazala je znanstvenica sa sveučilišta Cambridge Amy Orben.
Australska agencija za sigurnost na internetu prošli je tjedan objavila da su tehnološki giganti već blokirali 4,7 milijuna korisničkih računa mlađih od 16 godina.
