Konferencijom “Kako smo pokrenuli Mostar” završen je trogodišnji projekt “Prostori koji pokreću”, koji je ostavio značajan trag na urbanističkoj, kulturnoj i društvenoj sceni ovoga grada.
Jedan od ključnih dijelova projekta bio je ulaganje u kulturnu infrastrukturu. Više od 1,2 milijuna KM uloženo je u obnovu 12 kulturnih institucija, uključujući kazališta, muzeje i kulturne centre. Ove investicije omogućile su renovaciju prostora, modernizaciju opreme i namještaja, čineći kulturne institucije pristupačnijima i funkcionalnijima za sve građane Mostara, priopćeno je iz organizacije People in Need (PIN).
“Više nego ikada svjedočili smo aktivnostima koje su poticale građane na angažman kroz rad naših partnera, ali i brojnih drugih lokalnih nevladinih organizacija kojima smo dodijelili grantove. Vjerujem da nema osobe u našem gradu koja nije čula za projekt i to zaista govori o utjecaju koji je ostvaren”, rekao je projekt menadžer Vladimir Ćorić.
Osim toga, projekt je podržao 32 institucije i nevladine organizacije. Kroz prvu grant shemu CSO LA, ukupnog iznosa 242.024,62 KM, povezane su organizacije civilnog društva s lokalnim vlastima, s ciljem potpore marginaliziranim skupinama i osobama s invaliditetom.
Druga grant shema “Grad za sve” vrijedna 219.283,19 KM podržala je 10 nevladinih organizacija koje su radile na poboljšanju građanskog, društvenog i gospodarskog života u Mostaru. Dodatnih 59.488,50 KM bilo je usmjereno na produžetak ove sheme, podržavši 5 lokalnih NVO, čime je ukupno dodijeljeno 15 grantova.
Obnova javnih prostora za sigurno i inkluzivno okruženje
Kroz projekt su obnovljena četiri ključna javna prostora u Mostaru. Jedan od najznačajnijih je projekt revitalizacije rekreacijske zone Bune i Bunice, vrijedan više od 1,4 milijuna KM. Revitalizacija je obuhvatila obnovu glavnog pješačkog mosta, izgradnju tri manja pješačkih mostova između dvije ade, rekonstrukciju pristupačnih WC-a, obnovu portirnice kod ulaza, izgradnju zone za kampiranje i obnovu obale s novim klupama i tuševima.
Također, u Trimuša parku postavljena je rasvjeta sa instaliranih 70 rasvjetnih tijela ukupne investicije od 162.763,03 KM, čime je povećana sigurnost, osobito za žene i djecu.
Obnova Avenija igrališta s iznosom od 72.256,78 KM omogućila je transformaciju prostora u inkluzivno igralište, koje je opremljeno sa igračkama za djecu s invaliditetom. Također, Zrinjevac je obogaćen novim sadržajima kao što su penjački zid (38.530,67 KM) i modularna pozornica (69.696,23 KM), čime su stvoreni prostori za rekreaciju i kulturne aktivnosti. Obnovom parka pored vrela Vrba s investicijom od 46.994,52 BAM revitalizirano je povijesno mjesto, te tako stvoren ugodan prostor za društvene aktivnosti.
Kroz više od 300 organiziranih aktivnosti, uključujući radionice, javne diskusije, ekološke akcije i kulturne manifestacije, građani su aktivno sudjelovali u oblikovanju boljeg grada. Poseban naglasak stavljen je na rodnu ravnopravnost, uključivanje mladih i osoba s invaliditetom. Više od 83 posto ukupnih investicija bilo je usmjereno na projekte koji su unaprijedili uvjete za žene i marginalizirane skupine, čineći Mostar pristupačnijim i inkluzivnijim.
“Ovo je bio veliki projekt, s mnogo različitih ciljeva, a dotakao je skoro sve građane i građanke Mostara. I one koji su na margini društva, zaboravljeni od svih, a i obične građane kojima je bilo potrebno poboljšati društveni i kulturni život. Brojne investicije kroz ovaj projekt ostale su u ovom gradu, i sve što je urađeno je vidljivo zahvaljujući potpori Vlade Ujedinjenog Kraljevstva”, dodao je Ćorić.
Kako navode, projekt “Mostar – Prostori koji pokreću” ostvario je ključne promjene u revitalizaciji javnih prostora i kulturnih institucija, te je značajno potaknuo građansku aktivaciju.
“Kroz potporu nevladinim organizacijama i jačanje društvene kohezije, ovaj projekt ostavio je trajan trag u svakodnevnom životu Mostaraca, stvarajući inkluzivniji i angažiraniji grad”, zaključili su u priopćenju.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva financijski je podržala projekt, a organizacije People in Need (PIN), Everyday Peace Indicators (EPI), OKC Abrašević, LDA Mostar i NEŠTO VIŠE su ga implementirale,
