Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za europsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štoviše, očekuje se da će globalno pooštravanje financijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke napetosti i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji, koji je BiH dobila u prosincu 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha, navodi Međunarodni monetarni fond u svom priopćenju.

MMF napominje da je ekonomski rast pao sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do razine od dva posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje.

Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u listopadu 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnoj razini, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini.

Rizici su visoki, uključujući potencijalno usporavanje ekonomske aktivnosti u Europi, političke napetosti unutar države i financijske prijetnje. Fiskalna situacija se poboljšala u 2022. s suficitom od 0,9 posto BDP-a, ali se očekuje da će se prebaciti u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. zbog rasta rashoda i velike otplate duga. Ukupni dug vlade smanjen je ispod 30 posto BDP-a u 2022., ali izazovi ostaju, navodi MMF.

Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izrazili su zabrinutost zbog usporenog ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini nakon snažnog oporavka u 2021. godini. Unatoč padu inflacije, ona i dalje ostaje na visokoj razini.

Izvještaj MMF-a ukazuje na potrebu za odlučnim politikama i reformama koje će jačati makroekonomsku stabilnost i potaknuti srednjoročni rast. Direktori također ističu važnost većeg političkog konsenzusa te apeliraju na iskorištavanje kandidatskog statusa za EU kako bi se promovirale nužne reforme.

Fiskalna ekspanzija treba biti ograničena kako bi se obuzdali inflatorni pritisci, uzimajući u obzir ograničene mogućnosti monetarne politike. Također se poziva na smanjenje tekuće potrošnje, uključujući i ograničavanje troškova plaća u javnom sektoru, bolju usmjeravanje socijalne potrošnje te poticanje javnih investicija.

MMF također podtiče investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, uz reforme u upravljanju javnim financijama kako bi se potaknuo održivi razvoj.

Direktori pozdravljaju korake koje su vlasti poduzele kako bi ojačale aranžman valutnog odbora, ali također savjetuju povećanje kamatnih stopa i očuvanje financijske stabilnosti. Centralna banka ne bi trebala financirati entitetske proračune ili kreditirati privatni sektor, a agencije za bankarstvo trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu.

Naglasak se stavlja na strukturalne reforme koje će ubrzati rast, podstaći zelenu i digitalnu tranziciju te podići životni standard. Također se poziva na jačanje borbe protiv pranja novca i korupcije te poboljšanje transparentnosti i nadzora nad javnim poduzećima. U kontekstu klimatskih promjena, preporučuje se dekarbonizacija gospodarstva i povezivanje tržišta električnom energijom s tržištem EU.

Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za europsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štoviše, očekuje se da će globalno pooštravanje financijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke napetosti i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji, koji je BiH dobila u prosincu 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha, navodi Međunarodni monetarni fond u svom priopćenju.

MMF napominje da je ekonomski rast pao sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do razine od dva posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje.

Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u listopadu 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnoj razini, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini.

Rizici su visoki, uključujući potencijalno usporavanje ekonomske aktivnosti u Europi, političke napetosti unutar države i financijske prijetnje. Fiskalna situacija se poboljšala u 2022. s suficitom od 0,9 posto BDP-a, ali se očekuje da će se prebaciti u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. zbog rasta rashoda i velike otplate duga. Ukupni dug vlade smanjen je ispod 30 posto BDP-a u 2022., ali izazovi ostaju, navodi MMF.

Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izrazili su zabrinutost zbog usporenog ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini nakon snažnog oporavka u 2021. godini. Unatoč padu inflacije, ona i dalje ostaje na visokoj razini.

Izvještaj MMF-a ukazuje na potrebu za odlučnim politikama i reformama koje će jačati makroekonomsku stabilnost i potaknuti srednjoročni rast. Direktori također ističu važnost većeg političkog konsenzusa te apeliraju na iskorištavanje kandidatskog statusa za EU kako bi se promovirale nužne reforme.

Fiskalna ekspanzija treba biti ograničena kako bi se obuzdali inflatorni pritisci, uzimajući u obzir ograničene mogućnosti monetarne politike. Također se poziva na smanjenje tekuće potrošnje, uključujući i ograničavanje troškova plaća u javnom sektoru, bolju usmjeravanje socijalne potrošnje te poticanje javnih investicija.

MMF također podtiče investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, uz reforme u upravljanju javnim financijama kako bi se potaknuo održivi razvoj.

Direktori pozdravljaju korake koje su vlasti poduzele kako bi ojačale aranžman valutnog odbora, ali također savjetuju povećanje kamatnih stopa i očuvanje financijske stabilnosti. Centralna banka ne bi trebala financirati entitetske proračune ili kreditirati privatni sektor, a agencije za bankarstvo trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu.

Naglasak se stavlja na strukturalne reforme koje će ubrzati rast, podstaći zelenu i digitalnu tranziciju te podići životni standard. Također se poziva na jačanje borbe protiv pranja novca i korupcije te poboljšanje transparentnosti i nadzora nad javnim poduzećima. U kontekstu klimatskih promjena, preporučuje se dekarbonizacija gospodarstva i povezivanje tržišta električnom energijom s tržištem EU.