Glavni gradovi članica Europske unije u strogoj tajnosti pripremaju se za odgovor na veliki hibridni napad koji bi za posljedicu imao ljudske žrtve, piše Dnevnik.hr.
Naime, diplomati i dužnosnici EU-a taj scenarij smatraju sve izglednijim.
Međutim, ti napori već razotkrivaju duboke podjele unutar Unije oko toga koliku bi ulogu Bruxelles uopće trebao imati u sigurnosnim pitanjima te preklapaju li se njegove aktivnosti s nadležnostima NATO saveza.
Razgovori o najcrnjem scenariju vođeni su proteklih tjedana među veleposlanicima svih 27 država članica u takozvanom restriktivnom formatu, odnosno na sastancima bez prisutnosti asistenata i uz zabranu unošenja mobilnih telefona, piše Politico.
Rasprave su se znatno intenzivirale nakon što je u kolovozu u zračnoj luci u Leipzigu otkriven dron napunjen eksplozivom.
Iako Europska unija već godinama razvija alate za odgovor na kibernetičke napade, uplitanje u izbore i sabotaže, posljednji su se razgovori usmjerili isključivo na rizik od napada s masovnim žrtvama. Diplomati i ministri raspravljaju o slanju timova za brzi odgovor, oslobađanju financijskih sredstava za pomoć pogođenoj državi te načinu komunikacije čelnika europskih institucija.
“Moramo biti spremni na nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident s višestrukim žrtvama nije isključen”, izjavio je visoki diplomat EU-a. Drugi dužnosnik upozorio je kako je zbog opsega ruskih operacija samo pitanje vremena kada će netko poginuti te dodao da je puka sreća što žrtava još nema.
Europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath potvrdio je kako se radi na jačanju kapaciteta za rano prepoznavanje prijetnji i zajednički odgovor.
Zaredali se opasni incidenti
Europski kontinent suočava se s gotovo svakodnevnim izvješćima o hibridnim aktivnostima koje se nalaze tik ispod praga izravnog ratnog sukoba. Među zabilježenim incidentima nalaze se sumnjivi požar na poljskoj zemaljskoj stanici za komunikaciju preko Starlinka, planovi za postavljanje zapaljivih naprava u prometnim središtima diljem Unije i Ujedinjenog Kraljevstva te učestala kršenja zračnog prostora.
Također, bugarski dužnosnici izvijestili su kako se traga za nekoliko pomoraca nakon što su dronovi u Crnom moru potopili njihov brod.
“Kada Rusija koristi sve smrtonosnije alate kako bi testirala našu spremnost, u određenom trenutku, namjerno ili slučajno, doći će do žrtava”, upozorila je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Ako u takvom napadu poginu građani članica Unije ili NATO-a, pritisak za vojnim i političkim odgovorom bit će iznimno snažan na obje organizacije.
Strah od curenja podataka
Pojedine prijestolnice ipak kritiziraju Bruxelles zbog preuzimanja sigurnosnih ovlasti tvrdeći da se time nepotrebno duplicira temeljna uloga NATO saveza. Stručnjaci upozoravaju da bi preklapanje nadležnosti moglo usporiti reakciju u trenucima kada je vrijeme ključno.
Dodatnu prepreku predstavlja nepovjerenje u sigurnost komunikacijskih kanala unutar Europske unije i strah od curenja povjerljivih obavještajnih podataka. Zabrinutost je posebno narasla nakon izvješća da je bivši mađarski ministar vanjskih poslova prenosio sadržaj razgovora europskih lidera ruskoj strani, zbog čega pojedine istočne članice odbijaju dijeliti osjetljive podatke u formatima Europske unije te ih prepuštaju isključivo NATO-u.
“Putinu nije važno…”
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je uvođenje posebnog protokola za izvanredne sigurnosne situacije te osnivanje Europskog vijeća za sigurnost, što bi trebalo biti predstavljeno u sklopu nove Europske sigurnosne strategije početkom studenoga.
Ipak, više nacionalnih diplomata usprotivilo se stvaranju novih protokola ističući da već postoji operativni mehanizam integriranog političkog odgovora na krizu (IPCR) koji je uspješno korišten tijekom pandemije i ranijih kriza.
Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu naglasila je da bi u slučaju napada podjela rada trebala biti jasna: NATO bi se trebao baviti obavještajnim podacima i vojnim odvraćanjem, a Europska unija civilnim odgovorom i saniranjem posljedica. Lungescu je podsjetila i na to da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno u kojem se točno formatu donose odluke na Zapadu.
