Državni ministar pravde Davor Bunoza (HDZ BiH) pozdravio je Rezoluciju Vijeća Europe (VE) u kojoj je istaknuta važnost očuvanja ravnopravne uloge konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba te je ukazano na praksu nametanja člana Predsjedništva BiH.
Parlamentarna skupština VE-a je ovaj tjedan u Strasbourgu usvojila Izvješće o stanju ljudskih prava i institucija BiH čiji je sastavni dio i Rezolucija kojom se poziva na sveobuhvatne izborne i ustavne reforme.
Bunoza je na X-u profilu istaknuo kako je u točki pet Rezolucije naglašena potreba za izbornom reformom ‘kojom bi se jamčilo političko predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i ostalih’, u skladu s odlukama ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Uloga triju konstitutivnih naroda zajamčena je Daytonskim mirovnim sporazumom, no raznim intervencijama međunarodnih dužnosnika je godinama oslabljena.
ESLJP je donio niz odluka, a najpoznatija je Sejdić-Finci kojom traži da se prekine diskriminacija prema predstavnicima manjina jer se ne mogu kandidirati na izborima za najviše pozicije u državi. Ustavni sud BiH u slučaju Ljubić traži da se zajamči legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-teritorijalnim razinama vlasti.
Bunoza je podsjetio kako se u usvojenome izvješću VE-a ‘ukazuje na problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH’ i poziva na izbornu i ustavnu reformu kako bi se smanjilo nepovjerenje između hrvatske i bošnjačke zajednice.
U četiri navrata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH je glasovima dominantno bošnjačkih birača biran Željko Komšić zbog čega hrvatski dužnosnici iz BiH i Hrvatske s njime nemaju službenu komunikaciju.
Takva praksa najavljuje se na izborima ujesen ove godine na kojima je Komšićeva stranka najavila da će za tu poziciju kandidirati Slavena Kovačevića koji je prošle godine izgubio slučaj pred ESLJP-om koji je ustvrdio kako on nije žrtva diskirminacije u izbornome procesu i da je manipulirao prigodom izjašnjavanja oko svoje nacionalne pripadnosti.
U Rezoluciji VE-a spominje se i ta presuda kao primjer da se u zemlji treba očuvati načelo podjele vlasti između triju zajednica i ostalih građana.
