U dijelu SDP-a i Milanovićeva ureda smatraju da bi Boris Lalovac bolje mogao parirati Andreju Plenkoviću
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin ulazi u izbornu godinu s osobnim rejtingom koji je po različitim istraživanjima javnog mnijenja svugdje ispod deset posto, u nekim anketama je i na svega 2-3 posto podrške kad se traži odgovor na pitanje vide li ga građani kao budućeg premijera. On također na ove izbore izlazi u 8. izbornoj jedinici, riječko-istarskoj, a ne prvoj ili drugoj koje pokrivaju Zagreb, što znači da se neće izravno sučeliti s HDZ-ovim Andrejom Plenkovićem.
Iako hrvatski izborni sustav ne predviđa izravni izbor premijera, stranke ipak ističu kandidate za to mjesto kako bi birači znali što dobivaju kad zaokružuju stranačku markicu na izbornoj listi. Tako je kandidat HDZ-a naravno Plenković, a platforme Možemo! Sandra Benčić. Glavni odbor SDP-a izglasao je Grbinu ove jeseni podršku da bude kandidat SDP-za premijera, no i on sam je svjestan da je to s obzirom na njegov slab rejting teško ostvarivo, pa je tako nedavno izjavio kako i sam zna da se za to mora posložiti puno kockica.
– Uostalom, sportaš sam i znam da se rezultat gleda u četvrtoj četvrtini, ne u drugoj ili trećoj. Ako pogledate rezultate koje je imao Olaf Scholz prije izbora za njemačkog kancelara, nije se ni trebao kandidirati, a vidite gdje je sad, rekao je Grbin odgovarajući na to pitanje.
Iako, dakle Grbin ima formalnu podršku stranke, pa i u Predsjedništvu, ipak se unutar SDP-a naveliko raspravlja o tome bi li stranka mogla imati i kandidata za šefa Vlade koji bi mogao imati veću podršku u javnosti. S obzirom na to da je predsjednik Zoran Milanović i dandanas siva eminencija SDP-a, i kod njemu bliskih ljudi, to su sve redom bivši i sadašnji članovi stranke, prevladava zamisao da se na izbore izađe s prijemčivijim kandidatom za premijera od Grbina, piše Novi list.
To bi mogao biti, piše dnevni list, Boris Lalovac, bivši ministar financija i sadašnji zastupnik koji cijelo vrijeme ima konstruktivnu retoriku i prema rješenjima Plenkovićeve Vlade, na način da objektivno komentira mjere Vlade i ne ide u javnost senzacionalističkim ili politizirajućim pristupom nego stručnim. U dijelu SDP-a i Milanovićeva ureda smatraju da bi takav kandidat bolje mogao parirati Plenkoviću kad je riječ o ekonomskom i fiskalnoj politici, dakle konkretnim temama koje će se pojaviti u kampanji.
Uostalom Lalovac je, zajedno s Brankom Grčićem, i autor rješenja koja su već kao dio predizbornog programa predstavljena javnosti dosad, posebno kad je riječ o poreznoj politici i odnosu prema bankama, koje je Grbin samo predstavio u njihovo ime.
Jednako tako, s obzirom na to da se Grbin neće natjecati u zagrebačkim izbornim jedinicama, upravo će Lalovac u prvoj ili drugoj biti kandidat, te će ionako na svojim leđima nositi velik dio izborne kampanje. Plan je, naime, da se u zagrebačkim jedinicama kao glavni istaknu Lalovac i saborski veteran Arsen Bauk. Bauk je baš jučer na N1 već gostovao i komentirao izbore, rekavši kako je SDP spreman za kampanju, i da izbori mogu biti bilo kad, što se njih tiče. U svakom slučaju, Lalovca se smatra najboljim SDP-ovim ministrom u vremenu Milanovićeve vlade, gdje je osmislio i odradio posao borbe protiv dužničkog ropstva za tada desetke tisuća blokiranih te riješio problem švicarskog franka koji je opterećivao budžete velikog broja građana.
Tvrdi se i kako bi Lalovac mogao lakše postizborno okupiti i koalicijske partnere, ako bi SDP došao u poziciju da formira vlast. Nije konfliktan i nema na svojim leđima teret neuspješne komunikacije s platformom Možemo! – naime, Grbin ih nije uspio pridobiti za predizbornu koaliciju, pa bi moguće Lalovac i taj dio posla obavio lakše nakon izbora. Smatra ga se stručnjakom, koji je prihvatljiv svima na ljevici, a njegovom kandidaturom bi se postizborno sadašnji loš odnos sa Socijaldemokratima, koje je Grbin isključio iz stranke, mogao popraviti, pa i njih pokušati pridobiti na svoju stranu. Grbin i Socijaldemokrati ne mogu surađivati, ali Lalovac i Socijaldemokrati bi vjerojatno mogli.
Sve su to razlozi zašto se počelo spominjati Lalovčevo ime, no zasad tek na razini unutarstranačkog lobiranja, piše Novi list.
