Prema analizi meteorološkog portala Severe Weather Europe, klimatski fenomen La Niña ubrzano slabi nad tropskim Pacifikom, što označava početak velike promjene u globalnim vremenskim obrascima. Iako će njen utjecaj u atmosferi potrajati još tijekom ranog proljeća, meteorolozi najavljuju da bi Europa u narednim mjesecima mogla osjetiti blaže i toplije vremenske prilike od prosjeka.
La Niña, hladna faza ENSO ciklusa (El Niño – Southern Oscillation), posljednjih mjeseci je imala značajan utjecaj na globalno vrijeme. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da se hladne anomalije u Pacifiku brzo povlače sa zapada, dok se ispod površine oceana širi topli sloj vode, jedan od ključnih znakova kraja La Niñe.
Iako se ocean brzo mijenja, atmosferski odgovor kasni, zbog čega se njen utjecaj i dalje očekuje u ranom proljeću 2026. godine.
Što to znači za Europu?
Prema dugoročnim prognozama i povijesnim obrascima, završna faza La Niñe u periodu odveljače do travnja obično donosi toplije vrijeme u zapadnoj i centralnoj Europi. Razlog je jačanje zapadnih i jugozapadnih strujanja koja sa Atlantika donose blaži zrak.
Sezonske prognoze potvrđuju povećanu vjerovatnost temperatura iznad prosjeka u većem dijelu Europe, uz češće promjenjivo i vlažnije vrijeme, ali bez izraženih prodora hladnoće kakvi su karakteristični za jače zimske epizode.
Brzi prelaz ka El Niñu
Meteorološki modeli, uključujući dugoročne prognoze ECMWF-a, ukazuju na brz završetak La Niñe i prelazak u El Niño već tijekom ljeta 2026. godine, s mogućnošću da se ovaj fenomen dodatno ojača do zime 2026/2027.
El Niño, topla faza ENSO ciklusa, u Europi nema tako direktan utjecaj kao u Sjevernoj Americi, ali povijesni podaci pokazuju da može utjecati na promjene u putanjama mlazne struje, što često znači više vlažnog i nestabilnog vremena, posebno u zapadnoj i južnoj Europi.
Što nas čeka zimi 2026/2027?
Analize prethodnih El Niño zima sugerira da bi Europa mogla imati povećan potencijal za snijeg u centralnim i jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući i Balkanski poluotok, iako su ovi signali znatno slabiji i manje pouzdani nego u SAD-u.
Meteorolozi upozoravaju da su ovakve prognoze bazirane na dugoročnim prosjecima i da konačan ishod zavisi od brojnih faktora, uključujući regionalne atmosferske obrasce i raspored hladnih zračnih masa.
Ipak, jedno je sigurno, globalni klimatski sistem ulazi u fazu velikih promjena, a naredne sezone donijet će drugačije vremenske prilike u odnosu na prethodne godine, prenosi Radiosarajevo.
