Mađarska u ponedjeljak od Belgije preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a.
Tijekom predsjedanja, ova zemlja namjerava “učiniti Europu ponovno velikom” te se planira usredotočiti na proširenje EU-a, obranu i konkurentnost. Ukrajina bi se mogla suočiti s težih šest mjeseci u okviru EU-a, pišu novinske agencije AFP, ANSA, Belga, BTA, dpa, EFE, FENA, STA u okviru European Newsrooma.
Mađarska, koja dužnost preuzima od Belgije, predsjedat će Vijećem Europske unije do kraja 2024. godine. Ova zemlja, koju vodi ultranacionalistički premijer Viktor Orbán, ima reputaciju da stalno blokira odluke EU-a, zbog čega će biti pažljivo praćena tijekom predsjedanja.
Iako se svaka članica Europske unije bori za svoje interese, kada jedna zemlja preuzme predsjedanje Vijećem EU-a, od nje se očekuje da svoje politike stavi po strani i zauzme neutralniju ulogu.
Tijekom konferencije za novinare održane 18. lipnja u Budimpešti, mađarski ministar za europske poslove, János Bóka, naglasio je da će Mađarska biti “pošteni posrednik”.
Osvrt unatrag: Što je belgijsko predsjedništvo postiglo u posljednjih šest mjeseci?
Kada neka zemlja preuzme predsjedanje s europskim izborima na vidiku, kao što je bio slučaj s Belgijom, postoji jasan glavni cilj – dovršiti što je moguće više zakonodavnih prijedloga.
Do raspuštanja Europskog parlamenta krajem travnja, više od 60 prijedloga dobilo je zeleno svjetlo. To uključuje novi pakt o azilu i migraciji te paket o proračunskom nadzoru. Vrijedi napomenuti da su neki prijedlozi već uspješno pregovarani tijekom prethodnog španjolskog predsjedanja.
Nakon izbora od 6. do 9. lipnja – i uz neočekivanu pomoć austrijske ministrice za okoliš Leonore Gewessler – belgijsko je predsjedništvo uspjelo pronaći potrebnu većinu za odobrenje Zakona o obnovi prirode. Taj je zakon bio u središtu dugih i žestokih rasprava na europskoj i nacionalnoj razini.
Predstojeće mađarsko predsjedanje također je pridonijelo zakonodavnom pritisku, s obzirom na poznate stavove Mađarske unutar EU-a. Tijekom svoga predsjedanja, Belgija je uspjela pronaći konsenzus o novoj financijskoj podršci, uključujući i kroz profit od zamrznute imovine ruske središnje banke.
Ovoga su tjedna započeli i pregovori s Ukrajinom o članstvu u EU. Osim toga, usvojeni su 13. i 14. paket sankcija protiv Rusije. Posljednji paket, usvojen u ponedjeljak, po prvi put cilja na sektor prirodnog ukapljenog plina (LNG) vrijednog više milijardi dolara.
Mađarska želi ”učiniti Europu ponovno velikom”
Vlada Mađarske, na čelu s Viktorom Orbanom, preuzima rotirajuće i polugodišnje predsjedanje EU-om pod kontroverznim motom ”Učinimo Europu ponovno velikom”, gotovo istim sloganom s kojim je bivši američki predsjednik Donald Trump trijumfirao na izborima 2016. godine.
– Europa se nalazi u iznimnoj situaciji, s problemima poput rata u susjedstvu ili migracijama – rekao je mađarski ministar za europska pitanja János Bóka obećavajući da će predsjedništvo njegove zemlje biti ‘pošteni posrednik’.
Isto je potvrdio i stalni predstavnik Mađarske pri EU Bálint Ódor, predstavljajući europskim medijima prioritete predsjedanja.
– Bit će to predsjedništvo kao i svako drugo. Bit ćemo pošteni posrednici, nastojat ćemo iskreno surađivati sa zemljama i institucijama EU – poručio je Ódor.
Političari Europske unije, koji su odavno navikli na blokade iz Budimpešte, ostaju smireni zbog prijetnje da će Mađarska usporiti rad EU sustava. Kažu da su osmislili načine zaobilaženja tvrdoglave Budimpešte, ukoliko to bude potrebno.
Mađarska preuzima kormilo neposredno nakon EU izbora, što znači da će velik dio narednih šest mjeseci biti posvećen uspostavi novog Europskog parlamenta i izvršne vlasti.
Diplomati kažu da predsjedništvo ima samo ograničenu moć, a ako druge zemlje žele da se o nekom pitanju raspravlja, mogu nadjačati predsjedništvo i staviti to pitanje na dnevni red.
– Čak i ako se predsjedništvu to ne sviđa, možete staviti točku na dnevni red. Dakle, ne bojim se Mađarske – rekao je jedan od visokih diplomata.
Proširenje jedan od sedam prioriteta za sljedećih šest mjeseci
Mađarska je utvrdila sedam prioriteta tijekom svoga predsjedanja: poboljšanje konkurentnosti, zajednička obrana i obrana vanjskih granica, unapređenje proširenja i promicanje kohezijske politike, poljoprivrede te rješavanje demografskih problema.
Nadalje, Mađarska očekuje napredak u ukidanju schengenskih kopnenih graničnih kontrola za Bugarsku i Rumunjsku te u borbi protiv antisemitizma. Zemlja također želi promicati rasprave o temama povezanim s visokim obrazovanjem i zaštitom kulturne baštine.
Među ključnim temama predsjedanja bit će proširenje EU, s pogledom na zapadni Balkan, a ne na Ukrajinu.
– Kada je zapadni Balkan u pitanju, željeli bismo što veći napredak. Cilj nam je otvoriti i zatvoriti što više pregovaračkih klastera. Moramo ubrzati ovaj proces – rekao je Ódor u razgovoru s dopisnicima iz Bruxellesa.
Mađarsko predsjedništvo želi održati summit u regiji između EU-a i država zapadnog Balkana – Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Sve zemlje imaju status zemlje kandidata, osim Kosova koje je to zatražilo.
Trenutno je Europska unija otvorila pristupne pregovore sa Srbijom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. U ožujku 2024. godine Unija je uvjetno pristala otvoriti formalne pregovore s Bosnom i Hercegovinom o pridruživanju Europskoj uniji.
Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, cilj Mađarske je u prvoj polovici predsjedanja pokrenuti pregovore s Bosnom i Hercegovinom i održati prve međuvladine razgovore.
Szijjarto je rekao i da u Europskom parlamentu postoje zemlje članice koje javno podržavaju proširenje, ali iza zatvorenih vrata govore drugačije. Također je, uoči donošenja odluke u Europskom vijeću, zamolio sve mađarske diplomate da aktivno lobiraju za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Očekuje se da će put Ukrajine prema Europskoj uniji postati nesigurniji
Europski dužnosnici i diplomati strahuju da bi potpora EU-a Ukrajini, koja je u ratu s Rusijom nakon invazije vojske Vladimira Putina, mogla trpjeti tijekom šestomjesečnog predsjedanja Mađarske.
Prema riječima stalnog predstavnika Mađarske pri EU Bálinta Ódora, Mađarska neće promovirati pristupne pregovore Ukrajine i Moldavije.
Budimpešta, najbliži ruski saveznik u bloku, ponovno je obustavljala sankcije Moskvi zbog rata, a proteklih je godina blokirala isplatu sredstava Europske unije za pomoć u naoružavanju Ukrajine.
