Ljudi sve manje kupuju klasične stolne kompjutere

Podjeli

Klasičan stolni kompjuter više nema glavnu ulogu kod većine privatnih korisnika kad kupuju nova računala.

„Prijenosna računala jasno dominiraju tržištem i sada na njih otpadaju tri četvrtine novih uređaja“, rekao je informatički specijalist Sven Schulz za dpa.

Laptop je za većinu ljudi najpraktičniji.

Međutim, daleko od toga da su stolnim računalima odbrojani dani.

„Stolni kompjuteri mnogo su više od fiksnih, nezgrapnih računalnih kutija“, kazao je drugi informatički stručnjak Matthias Wellendorf.

Kompaktni modeli elegantnog izgleda mogu se postaviti u dnevni boravak tako da ne upadaju u oči, a postoje i minijaturna osobna računala koja se mogu sakriti iza monitora.

Stolna računala su naročito popularna među onima kojima je potrebno mnogo računalne snage i žele se izravno baviti sa samim kompjuterskim sustavom.

„Ljudi koji igraju računalne igre, primjerice, često koriste stolne sustave, ali i ljudi koji iz drugih razloga žele dobre performanse“, rekao je recenzent stolnih računala Wolfgang Pauler.

„Brzi procesori proizvode mnogo topline. Velike grafičke kartice, primjerice, nerijetko iziskuju snagu od 300 ili više vata. Za to jednostavno nema dovoljno mjesta u plosnatom laptopu“, kazao  je Sven Schulz.

Najbolja opcija za nadogradnju

Osim što ih je lakše hladiti zbog većih ventilatora, sposobnost da se dijelovi računala mijenjaju i nadograđuju predstavljaju veliku prednost stolnih kompjutera.

„S prijenosnim računalima, to uglavnom nije izvedivo jer procesori nemaju utore te se ne mogu zamijeniti. Mnoge su komponente zalemljene“, pojasnio je Schulz.

Ni radna memorija (RAM) se ne može uvijek proširiti ili zamijeniti u prijenosnim računalima, a kad to i je moguće, čak je i stručnijim korisnicima nekad potrebna profesionalna pomoć, dodao je.

Stolno računalo ima jasnu prednost kada je u pitanju nadogradnja. Pločice radne memorije se lako mogu izvaditi i umetnuti u svega nekoliko jednostavnih koraka.

„Jednako je lagano povećati broj diskova za pohranu (podataka)“, rekao je Wellendorf.

Također, stolni kompjuter općenito nudi više fleksibilnosti što se tiče priključaka.

„Tipkovnica, miš, pisač, skener i dva monitora nisu problem“, objasnio je Wellendorf.

Čak i s više spojenih uređaja, stolnim računalima i dalje ostaje dovoljno slobodnih utora za USB kako bi se na memorijski štapić pohranili podaci ili napunila baterija pametnog telefona.

Stolno računalo se još može koristiti kao za medijske sadržaje: fotografije, glazbu i filmove, a upravo klasičan kompjuter pobjeđuje i kada je riječ o radu od kuće i uštedama.

„Ako vaš PC (osobno računalo) ima trajno mjesto u uredu kod kuće, stolni sustav će biti jeftiniji u usporedbi s prijenosnim računalom“, istaknuo je Wellendorf.

Cjenovna razlika između laptopa srednjeg ranga i stolnog računala iste kategorije lako dostiže iznos od otprilike 200 eura.

Ako koristite prijenosno računalo za posao, možda ćete primijetiti da vam ekran nije dovoljno velik, a tada morate uložiti novac u nabavu monitora.

Veličina klasičnih ekrana laptopa i dalje iznosi 15,6 inča, a veličina uobičajenih uredskih zaslona između 24 i 28 inča, rekao je Sven Schulz.

Stolna računala, velika i mala

Stolni kompjuter ne zauzima nužno više prostora od prijenosnog.

„Ovisno o stolu, laptop može smetati, naročito kada se koristi u kombinaciji s dodatnim monitorom i vanjskim ulaznim uređajima“, kazao je Wolfgang Pauler.

„Stolno računalo, s druge strane, nestaje ispod stola“, dodao je.

Tkogod želi ili mora često raditi na različitim lokacijama više će koristi imati od laptopa, no i dalje je teško zamisliti radna mjesta ili računalne igraonice bez stolnih kompjutera.

„Povoljna cijena i lako održavanje su očigledne prednosti, naročito u svijetu rada“, rekao je Wellendorf.

„Stoga su stolna računala daleko od izumiranja“.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Za nekoliko dana Lidl otvara ključni objekt u BiH

Njemački trgovački lanac Lidl 12. studenog službeno će otvoriti veliki logističko-distribucijski centar u Lepenici kod Kiseljaka, u koji je uloženo više od 200...

Profesorica iz Mostara oštro po obrazovnom sustavu: Mozgovi djece se zatrpavaju nepotrebnim podacima

Profesorica književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, teatrologinja i glumica Tina Laco u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne upozorila je na brojne probleme...

RS i institucije zadužile se kod ALTA banke, kamate išle i do 10,75 posto

ALTA Banka iz Srbije, kojoj je Narodna banka Srbije 31. listopada oduzela licencu, kreditirala je Vlada Republike Srpske 22 milijuna eura, dok je...

Tuga kod Travnika: Tragično preminuo mladić Antonio Sučić (22)

Antonio Sučić, mladić iz Nove Bile rođen 2004. godine, preminuo je 2. studenog 2026. godine u 22. godini života. Prema neslužbenim informacijama, mladić...

Simultano.ai – Prva bh. platforma za trenutno prevođenje stranih jezika –uživo i jednim klikom na mobitelu

Organizacija velikih događaja u Bosni i Hercegovini i regiji ušla je u novu eru zahvaljujući novoj pametnoj platformi simultano.ai. Predstavljena je nedavno na...

Slični članci

Hoće li hrvatske dužnosnike početi testirati na droge?

Kriminalist Dubravko Klarić ustvrdio je, komentirajući izjave dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića o...

Tartufi u šumama oko Banja Luke, sve više ljudi ih traži uz pomoć pasa

Tartufi, jedna od najcjenjenijih gastronomskih delicija, rastu i u šumama oko Banja...

Političar zatražio da se javno objavi imovina svih političara u BiH

Član Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) i načelnik općine Istočna Ilidža Marinko...

Bh. pjevač imao moždani i šest srčanih udara, probudio se u mrtvačnici

Da je životna sudbina nepredvidiva, po onoj narodnoj „danas jesi, sutra ko...