Hrvatske liječničke komore u četvrtak su istaknuli kako očekuju da izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje će ukinuti robovlasničke ugovore specijalizanata, najkasnije do 15. prosinca uđu u saborsku raspravu.

– Nedostatak liječnika u sustavu ne može rješavati oduzimanjem ustavnih prava i novčanim kažnjavanjem mladih liječnika, nego isključivo i samo stimulacijom i nagrađivanjem, a što vrijedi i za sve druge zaposlenike u RH, istaknuli su iz HLK.

– Također, za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite nužna je reforma i modernizacija modela specijalističkog usavršavanja, u kojem se specijalizacije, uz unapređenje sustava mentorstva, trebaju planirati, raspisivati, dodjeljivati, financirati i nadzirati na nacionalnoj razini, poručili su.

Podsjetili su da je protuustavnost vraćanja plaća ustvrdio Ustavni sud u odluci iz srpnja ove godine kojom je zaključeno da obveza liječnika da vraćaju plaće zarađene tijekom specijalizacije predstavlja kršenje Ustava. “Ustavni sud izrijekom je utvrdio da plaće specijalizanata ne mogu biti uračunate u troškove specijalizacije”.

Vraćanje bruto plaća značilo bi da su specijalizanti ne samo pet godina radili bez plaće, nego da bi za taj rad oni trebali platiti ustanovi za koju su radili”, upozorili su.

Kažu – očekivano, Vrhovni sud počeo je svoje odluke o reviziji presuda temeljiti na navedenoj odluci Ustavnog suda.

– U rujnu ove godine Vrhovni sud je u postupku revizije ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu koja je tuženom specijalizantu nalagala isplatu bruto plaća i zateznih kamata zdravstvenoj ustanovi, a zbog ranijeg prekida radnog odnosa, pozivajući se pri tom na navedenu odluku Ustavnog suda, naveli su.

– Ministarstvo zdravstva bi obećanim zakonskim izmjenama, koje bi uključivale promjenu postojećih robovlasničkih ugovora, trebalo spriječiti nepotrebno daljnje parničenje i gomilanje parničnih troškova u parnicama s očitim ishodom, smatraju u HLK.

– Liječnici prihvaćaju, u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze, obvezu plaćanja stvarnih troškova specijalizacije, no to nikako nisu i ne mogu biti plaće niti izmišljeni paušalni iznosi u obliku proračunskih osnovica. Nesporni troškovi specijalizacije su trošak poslijediplomskog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, troškovi glavnog mentora i komentora i trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje. Ukupno se ti troškovi kreću trenutno oko 6 do 7 tisuća eura, zaključili su. 

Hrvatske liječničke komore u četvrtak su istaknuli kako očekuju da izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje će ukinuti robovlasničke ugovore specijalizanata, najkasnije do 15. prosinca uđu u saborsku raspravu.

– Nedostatak liječnika u sustavu ne može rješavati oduzimanjem ustavnih prava i novčanim kažnjavanjem mladih liječnika, nego isključivo i samo stimulacijom i nagrađivanjem, a što vrijedi i za sve druge zaposlenike u RH, istaknuli su iz HLK.

– Također, za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite nužna je reforma i modernizacija modela specijalističkog usavršavanja, u kojem se specijalizacije, uz unapređenje sustava mentorstva, trebaju planirati, raspisivati, dodjeljivati, financirati i nadzirati na nacionalnoj razini, poručili su.

Podsjetili su da je protuustavnost vraćanja plaća ustvrdio Ustavni sud u odluci iz srpnja ove godine kojom je zaključeno da obveza liječnika da vraćaju plaće zarađene tijekom specijalizacije predstavlja kršenje Ustava. “Ustavni sud izrijekom je utvrdio da plaće specijalizanata ne mogu biti uračunate u troškove specijalizacije”.

Vraćanje bruto plaća značilo bi da su specijalizanti ne samo pet godina radili bez plaće, nego da bi za taj rad oni trebali platiti ustanovi za koju su radili”, upozorili su.

Kažu – očekivano, Vrhovni sud počeo je svoje odluke o reviziji presuda temeljiti na navedenoj odluci Ustavnog suda.

– U rujnu ove godine Vrhovni sud je u postupku revizije ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu koja je tuženom specijalizantu nalagala isplatu bruto plaća i zateznih kamata zdravstvenoj ustanovi, a zbog ranijeg prekida radnog odnosa, pozivajući se pri tom na navedenu odluku Ustavnog suda, naveli su.

– Ministarstvo zdravstva bi obećanim zakonskim izmjenama, koje bi uključivale promjenu postojećih robovlasničkih ugovora, trebalo spriječiti nepotrebno daljnje parničenje i gomilanje parničnih troškova u parnicama s očitim ishodom, smatraju u HLK.

– Liječnici prihvaćaju, u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze, obvezu plaćanja stvarnih troškova specijalizacije, no to nikako nisu i ne mogu biti plaće niti izmišljeni paušalni iznosi u obliku proračunskih osnovica. Nesporni troškovi specijalizacije su trošak poslijediplomskog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, troškovi glavnog mentora i komentora i trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje. Ukupno se ti troškovi kreću trenutno oko 6 do 7 tisuća eura, zaključili su.