Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je danas da je Vijeće ministara u dosadašnjem mandatu održalo 171 sjednicu, na kojima je razmotreno više od 4.100 materijala, uključujući zakonsku legislativu, odluke, pravilnike, strategije i druge dokumente iz nadležnosti te institucije.
Istaknula je da je Vijeće ministara radilo u kontinuitetu i donosilo odluke, naglašavajući posebnu posvećenost glavnom vanjskopolitičkom cilju – Europskoj uniji i europskom putu Bosne i Hercegovine. Dodala je da je ostvaren značajan reformski iskorak u kontekstu približavanja EU.
Govoreći o vanjskoj politici, podsjetila je da su, prema izvještajima Europske komisije za 2023. i 2024., institucije BiH u potpunosti uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama Europske unije. Kada je riječ o reformskom procesu, Krišto je navela da je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od čega 17 nosi oznaku EU, te da je u protekloj godini usvojena reformska agenda, dokument koji zahtijeva suglasnost svih nivoa vlasti.
Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i napredak u vezi s pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu. Ministar financija i trezora Srđan Amiđić nije prisustvovao sjednici, ali je, kako je navela Krišto, zatraženo da institucije dostave cjelovitu informaciju o trenutnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma. Naglasila je da se sredstva iz grantova i kredita ne mogu povući bez prethodne ratifikacije.
Krišto je podsjetila i na realizaciju projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojeg je BiH dobila 45,7 milijuna eura od Europske komisije. Trenutno se, kako je navela, čekaju povratne informacije europskih institucija o procedurama za dalje korištenje tih sredstava.
Osvrnuvši se na širi kontekst, kazala je da se čini kako su institucije Europske unije trenutno zaokupljene geopolitičkim izazovima, što je, prema njenom mišljenju, dovelo do određenog usporavanja procesa prema BiH. Dodala je da i u domaćem okviru postoje izazovi, ali da objektivno postoji i određena usporenost na strani europskih institucija.
Naglasila je da, uprkos izazovima, institucije moraju iskoristiti vrijeme koje je pred njima kako bi usvojile preostale obaveze na europskom putu, uključujući Zakon o sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te odluku o utvrđivanju glavnog pregovarača, koja je već u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.
Krišto je poručila da će, kao predsjedavajuća, sa kolegama učiniti sve da institucije budu maksimalno ažurne i odgovorne. Istaknula je da svaki nivo vlasti mora preuzeti svoj dio odgovornosti, naglašavajući da politički akteri ne smiju ostavljati prostor za izbjegavanje obaveza.
– Ako u narednih 15 dana ili mjesec usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Europskom unijom, poručila je Krišto, dodajući da je važno da se jasno zna od koga zavisi napredak i gdje eventualno dolazi do zastoja.
