U Hercegovačko-neretvanskoj županiji u prošloj godini registrirana je 701 novooboljela osoba od karcinoma. Od toga je bilo 365 muškaraca kod kojih je vodeći karcinom bio karcinom pluća sa 101 registriranim slučajem, zatim karcinom kolorektuma sa 74, kože s 29, mokraćnog mjehura s 28 i prostate s 25 novooboljelih.
Kada su u pitanju žene, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a prim. dr. Eniz Čolaković Feni je rekao da je najčešći bio karcinom dojke sa 69 novoregistriranih osoba, zatim kolorektuma sa 63, uterusa s 26, pluća s 22 te karcinom jajnika sa 16 novoregistriranih osoba.
-Kada sumiramo sve rezultate i kada gledamo opće stanje na području naše županije, na prvom mjestu nalazi se karcinom kolorektuma sa 137 novoregistriranih slučajeva. Na drugom mjestu je karcinom pluća sa 123 slučaja, a na trećem mjestu je karcinom dojke sa 74 slučaja – pojasnio je on.
Kako ističe, ovo je prvi put u 25 godina da se karcinom kolorektuma nalazi na prvom mjestu.
-On je uvijek negdje na drugom ili trećem mjestu i uvijek je dominantan bio karcinom pluća. Vidjet ćemo kakvo će biti ukupno stanje u 2023. godini kada prikupimo sve podatke. Možda budemo razgovarali s novom Vladom HNŽ-a i sa županijskim ministrom da pokrenemo program ranoga otkrivanja karcinoma debelog crijeva jer se trenutno radi i na programu ranoga otkrivanja karcinoma dojke – ističe ravnatelj.
Kako pojašnjava, prema podacima iz prvih 10 mjeseci ove godine, a tijekom programa ranoga otkrivanja karcinoma dojke, urađeno je 2.536 mamografskih nalaza u županiji i zabilježeno je oko 30 novootkrivenih karcinoma dojke kod žena, što predstavlja negdje oko 1.18 posto.
– Taj program će se nastaviti provoditi vjerojatno još koji mjesec u idućoj godini, ali je jako bitno da na vrijeme otkrijemo dijagnozu. Imamo odgovarajuću terapiju, a otkrivanje dijagnoze na vrijeme znači izlječenje, pogotovo za bolest kao što je karcinom dojke – istaknuo je on.
U HNŽ-u prošle godine od karcinoma preminula 506 osoba
Govoreći o općem stanju na području Hercegovačko-neretvanske županije, a na osnovu ocjene zdravstvenog stanja stanovništva koje Zavod radi svake godine, ukupno je u prošloj godini registrirano 2.369 smrtnih slučajeva, a samo je od karcinoma umrlo 506 građana HNŽ-a. Prema tim podacima, otprilike 19 posto građana umire od karcinoma.
– Vodeći karcinom kod muškaraca na području naše županije je karcinom pluća, zatim kolorektuma, kože i mokraćnog mjehura. Kod žena je tu najprije karcinom dojke, zatim kolorektuma, kože, uterusa, pluća, jajnika itd. Od ukupnog broja preminulih 506 sugrađana, 264 su bili muškarci, od čega je najviše njih umrlo od karcinoma pluća, odnosno njih 73, zatim kolorektuma njih 48, od karcinoma prostate preminulo ih je 17, od pankreasa 16, a od mokraćnog mjehura i mozga 15 građana – pojasnio je Čolaković.
Kod žena je, kako navodi, na prvom mjestu karcinom dojke od kojega je preminulo 39 žena, zatim od karcinoma kolorektuma njih 31, od karcinoma pluća 27, od karcinoma pankreasa 18 i od karcinoma želuca njih 12.
Čolaković ističe da je vodeći uzrok smrti u županiji, kao i u svijetu, bio karcinom pluća. U HNŽ-u je zabilježeno 97 umrlih osoba od karcinoma pluća, zatim 89 od karcinoma rektuma, a na trećem mjestu je karcinom dojke od kojeg je u 2022. godini preminula 51 građanka HNŽ-a.
Govoreći o karcinomu u svijetu, Čolakovič ističe da je zabilježen strašan porast broja oboljelih.
– Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2020. godini u svijetu je oboljelo preko 18 milijuna ljudi, a prema tim istim podacima očekuje se da će se broj novooboljelih u 2040. godini povećati za 55 posto, odnosno oko 29 i pol milijuna ljudi – pojasnio je ravnatelj Zavoda.
Također, zabilježen je veliki broj smrtnih slučajeva. Preko 9 i pol milijuna ljudi je u 2020. godini umrlo od karcinoma uopće, a Čolaković navodi da će se taj broj svakako povećati.
– Očekuje se da će 2040. godine taj broj nadmašiti čak 16 i pol milijuna ljudi. Što se tiče samoga karcinoma u svijetu, kod muške populacije dominira karcinom pluća, zatim prostate, debeloga crijeva i želuca, dok je kod žena na prvom mjestu karcinom dojke, zatim rektuma, pluća i maternice – naglasio je.
Ravnatelj Čolaković kaže da bi se svakako trebalo više raditi na edukaciji, a spomenuo je i riziko-faktore koji mogu dovesti do pojave karcinoma.
– Pri tome u prvom redu mislim na pušenje. Na primjer, i pored zabrane pušenja, u zatvorenim prostorima opet se puši. Nitko nema pravo ugrožavati zdravlje nekoga drugog. Zatim, jako je važna ishrana, koristimo li dovoljno voća i povrća, kakva je kvaliteta i slično – pojasnio je.
Kako dodaje, treba uzeti u obzir i povećanu konzumaciju alkohola, zatim pretilost i lošu fizičku aktivnost. On navodi da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da osobe tijekom dana trebaju napraviti desetak tisuća koraka i 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti.
– Sve se to odrazi na naše zdravlje, pogotovo na kardiovaskularne bolesti koje su dominantne u svijetu i od kojih praktično umire mnogo više ljudi nego što umre od karcinoma. Što se tiče kardiovaskularnih bolesti, uspijevamo smanjiti broj oboljelih, međutim vidjet ćemo što će se događati s karcinomom jer, pored terapije i dijagnostike, imamo povećani broj oboljelih, što se pogotovo odnosi na zapadnu Europu gdje je zastupljeno starije stanovništvo – zaključio je u razgovoru za Fenu ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a prim. dr. Eniz Čolaković.
