Povećanje ključnih kamatnih stopa od strane Europske centralne banke (ECB) ne bi trebalo da poveća kamatne stope u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, ECB je u četvrtak deseti put zaredom povećao ključne kamatne stope, s ciljem da se izbori s visokom inflacijom, i to za 25 baznih poena, odnosno 0,25 osto.
U priopćenju Europske centralne banke se navodi da je Upravni odbor ove institucije odlučio da podigne tri ključne kamatne stope ECB za 25 baznih poena i prema tome kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 4,50 posto, 4,75 posto i četiri posto respektivno, od 20. rujna 2023. godine.
“Troškove pozajmljivanja treba postaviti na dovoljno restriktivne nivoe koliko god bude potrebno. Inflacija nastavlja da opada, ali se i dalje očekuje da će predugo ostati previsoka. Upravni odbor je odlučan da osigura da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od dva posto i zato je odlučeno da podigne tri ključne kamatne stope ECB za 25 baznih poena”, naveli su, između ostalog, iz ECB.
Kako za “Nezavisne novine” kaže Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH, teško je očekivati povećanje kamatnih stopa na kredite dok god banke imaju više depozita nego potrebe za kreditima.
“Znači, dok banke u BiH ne podignu kamate na depozite, nije realno očekivati ni povećanje kamatne stope na kredite. Napominjem da Europska centralna banka povećava kamatne stope na depozite, a to se u BiH ne događa. Automatski se povećanjem kamatne stope na depozite povećava kamatna stopa na kredite”, objašnjava Kutle.
Prema njegovim riječima, BiH se prvi put u povijesti nalazi u situaciji da ima manje kamatne stope na kredite od zemalja u Europi i SAD, ali i daleko manje kamatne stope na depozite.
“Nema još nikakvih naznaka da će doći do povećanja kamatnih stopa na depozite, osim minornog. S obzirom na konkurenciju i slabu potražnju za kreditima, teško će se banke usuđivati da podignu kamate na depozite”, naglasio je Kutle.
Ipak, s druge strane Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da kvote koje su zaključene u ugovorima koji predviđaju varijabilnu kamatnu stopu podrazumijevaju promjenu kamatne stope u slučaju promjene euribora.
“Rast euribora će svakako imati efekt na rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, što će svakako dodatno oslabiti prognoze ekonomskog rasta koji je trenutno zbog svih geopolitičkih dešavanja veoma nizak”, kazao je Gligorić.
Istakao je da Europska centralna banka prati Sistem federalnih rezervi (FED), koji je nedavno značajnije povećao kamatne stope u SAD, ali i inflaciju koja se pokazala istrajnijom u odnosu na ono što se očekivalo.
“Očekujemo da ovo bude zadnje povećanje kamatnih stopa. Saudijska Arabija je smanjila proizvodnju nafte, što je potaklo rast cijena nafte i zakompliciralo dodatno situaciju sa inflacijom. Nadamo se da će na idućem sastanku doći do zadržavanja ili smanjenja kamatnih stopa, kako bi se mogao očekivati značajniji ekonomski oporavak i kod nas. Ipak, sve zavisi od inflacije koja je glavni indikator donošenja odluke vezano za referentnu kamatnu stopu”, objasnio je Gligorić.
