Cijene hrane u BiH kreću se između 83 i 85 posto prosjeka Europske unije, ali taj podatak većini građana u svakodnevnom životu malo znači. Hrana je u BiH nominalno jeftinija nego u većini europskih zemalja, ali istovremeno zauzima neproporcionalno veliki dio kućnog proračuna, čineći svakodnevne namirnice snažnim udarcem po životni standard.
To pokazuju usporedni podaci Eurostata i Agencije za statistiku BiH koji, kada se pažljivo analiziraju, otkrivaju da građani BiH izdvajaju daleko više novca za osnovne životne namirnice nego stanovnici zemalja u kojima je hrana znatno skuplja. BiH se tako izdvaja kao jedinstven primjer ekonomskog paradoksa – niže cijene ne donose lakši život, prenosi GlasSrpske.
BiH u donjem dijelu europske ljestvice
Istraživanje koje prati kretanje cijena unutar zemalja članica EU, a zasnovano je na paritetu kupovne moći, pokazuje da se BiH nalazi u donjem dijelu europske ljestvice kada su u pitanju cijene hrane. Sa indeksom koji se kreće između 83 i 85, u odnosu na prosjek EU od 100, slika izgleda povoljnije nego što jeste – sve dok se u obzir ne uzmu prihodi domaćinstava.
Tada se situacija dramatično mijenja. Podaci Agencije za statistiku BiH otkrivaju da troškovi kupovine hrane čine znatno veći udio u ukupnoj potrošnji domaćinstava nego u većini zemalja Europske unije. Dok u razvijenim ekonomijama taj udio rijetko prelazi 12 posto, u BiH on ide i preko 50 posto, što znači da više od polovine mjesečnih primanja odlazi na osnovne namirnice.
Usporedni podaci dodatno potvrđuju ovaj raskorak. U Njemačkoj, Francuskoj ili Danskoj cijene hrane su znatno više od prosjeka EU, ali ih nadoknađuju mnogo veća ososbna primanja. U BiH je situacija obrnuta – iako su cijene niže, prosječne plaće ne prate ni regionalne, a kamoli europske trendove.
Prema posljednjim podacima, prosječna plaća u BiH iznosi oko 1.620 KM. Litra mlijeka košta oko 2,22 KM, a vekna najjeftinijeg kruha (500 grama) oko 1,90 KM. Od prosječne plaće u BiH mjesečno se može kupiti od 740 do 760 litara mlijeka ili 860-880 komada kruha. Količina riže (jedan kilogram) dostupna za prosječnu plaću iznosi od 370 do 380 kilograma, dok kilogram svježeg mesa košta oko 15 KM, što omogućava kupovinu tek oko 108 kilograma mesa mjesečno.
Poređenje sa zemljama regiona i EU dodatno naglašava razlike u kupovnoj moći. U Hrvatskoj, gdje je prosječna neto plaća oko 1.446 eura (približno 2.830 KM), građani mogu kupiti oko 1.330 litara mlijeka ili gotovo 1.060 komada kruha. Kilogram riže dostupan je u količini od oko 950 kilograma, a mesa oko 188 kilograma, što je 80 kilograma više nego u BiH.
Austrija, s prosječnim neto plaćama između 2.400 i 2.800 eura (od 4.800 do 5.600 KM), omogućava kupovinu od 1.620 do 1.890 litara mlijeka, 1.040-1.210 komada kruha, oko 1.800 kilograma riže i više od 360 kilograma mesa mjesečno – više nego duplo u odnosu na BiH. Njemačka, s prosječnom plaćom od oko 2.500 eura (oko 5.000 KM), omogućava kupovinu oko 1.700 litara mlijeka, 1.100 komada kruha, 1.850 kilograma riže i 380 kilograma mesa.
Razlike u kupovnoj moći
Svi ovi podaci jasno pokazuju da niže cijene hrane u BiH gotovo ništa ne znače kada se stave u odnos sa prosječnim osobnim primanjima. Razlike u kupovnoj moći čine da domaćinstva u BiH izdvajaju znatno veći dio prihoda za osnovne životne potrebe nego stanovnici Hrvatske, Austrije, Njemačke, ali i većine drugih europskih država.
Poseban problem predstavlja činjenica da su cijene hrane u BiH u posljednje dvije godine rasle brže nego u većini zemalja Europske unije. Dok u pojedinim zapadnoeuropskim državama postoji stabilizacija ili čak blagi pad cijena pojedinih prehrambenih proizvoda, u BiH taj efekt gotovo da nije vidljiv. Naprotiv, “pustošenje novčanika” u domaćinstvima nastavljeno je sprinterskim tempom, koji čak ni zahuktala inflacija ne može da prati.
BiH se nalazi na samom dnu europske ljestvice po visini plaća. Prosječna godišnja bruto plaća, kada se preračuna u eure, iznosi od 12.000 do 13.000, što je više od tri puta manje od prosjeka unutar Europske unije koji iznosi gotovo 40.000 eura.
U poređenju s pojedinim europskim zemljama razlike postaju još izraženije. U Njemačkoj, gdje prosječna godišnja plaća prelazi 50.000 eura, zaposleni u prosjeku zarađuju četiri puta više nego radnici u BiH. U Austriji i Danskoj ta razlika je slična, dok je u Luksemburgu, s prosjekom većim od 80.000 eura, godišnja plaća čak od šest do sedam puta viša nego u BiH. Čak i u državama koje se nalaze na dnu ljestvice Europske unije, poput Bugarske i Mađarske, prosječne godišnje plaće su osjetno više nego u BiH. Bugarska, s oko 15.000 eura godišnje, i dalje ima primanja koja su od 20 do 30 posto veća od onih u BiH.
Svi ovi podaci pokazuju da BiH ne zaostaje samo za zapadnom i sjevernom Europom, već i za najslabije “plaćenim” članicama Europske unije. Upravo zato razlike u plaćama i kupovnoj moći ostaju jedan od ključnih faktora masovnog odlaska ljudi iz BiH prema Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama Europske unije, gdje je moguće za jednu godinu zaraditi onoliko koliko se u BiH zaradi za četiri ili pet godina rada.
Kad brašno pojeftini, kruh poskupi
Tijekom ove godine najviše su poskupjele namirnice koje direktno utiču na svakodnevni život građana. Cijene svježeg mesa porasle su za 20 posto, a kave i čokolada 50-60 posto. Iako su cijene brašna nešto pale, cijene kruha su i dalje nastavile da rastu. Tokom posljednjih 12 mjeseci to je iznosilo oko deset posto.
Korpa dopola puna
Vrijednost potrošačke košarice u BiH, u zavisnosti od metodologije i izvora koji je računa, kreće se između 2.800 i 3.200 maraka. Prosječna plaća pokriva svega oko 50 posto ovih troškova, što pokazuje da većina domaćinstava nema dovoljno primanja za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Najveći dio troškova odnosi se na prehranu, koja sudjeluje sa više od 45 posto u ukupnoj vrijednosti potrošačke košarice.
