Informacija koju je jutros objavio BiznisInfo.ba da je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju dozvole za rad mikrokreditnoj fondaciji “Melaha” Sarajevo, odijeknula je u javnosti.
Kako smo pisali, odlukom Upravnog odbora “Melahe”, ostatak imovine se nakon izmirenja obaveza, raspoređuje na drugu mikrokreditnu organizaciju. Direktor “Melahe” je Jakob Finci.

Iako u rješenju Agencije nije navedeno zbog čega se oduzima dozvola, podaci o poslovanju jasno pokazuju da je ova kreditna organizcija izgubila smisao jer je godinama poslovala negativno bilježeći ogromne gubitke i pad vrijednosti aktiva.

Fondacija je, zapravo, nekada poslovala pozitivno, imala je aktivu od oko 1,2 milijuna KM i plasmane u stotinama tisuća KM godišnje. No, bila je na zlom glasu kao kreditna organizacija sa najvećim kamatama, piše BiznisInfo.ba.

Prema podacima iz 2018. godine, MKO Melaha je imala najveće kamate u cijelom financijskom sketoru i u one su, prema tadašnjim podacima, iznosile u prosjeku 41,85 posto. Prosječne kamate na dugoročne kredite u Melahi, prema tim podacima, bile su čak 48,21 posto. Riječ je, dakle, o prosječnim kamatama, što znači da je bilo i onih iznad spomenutog postotka. 

Nije poznato da li je to razlog konstantnog pada plasmana i aktive ove organizacije koje je posljednjih godina tonula i u sve veći gubitak. Na kraju je došla do toga da ove godine nije imala plasmana i imala je aktivu od samo 151 tisuću maraka.

U prošloj godini je “Melaha” imala gubitak od 225 tisuća KM, a plasmane od svega 94 tisuće maraka. Godinu prije toga plasmani su bili 356 tisuća KM, a gubitak 91 tisuću maraka.

Godine 2020. plasmani su bili 640 tisuća maraka a gubitak 108 tisuća, a godinu prije toga su plasmani bili 801 tisuću  KM, a financijski rezultat pozitivan u iznosu od 3 tisuće. Aktiva je tada bila 1,22 milijuna KM.

Dakle, vidljivo je da upravo od 2019. godine kola kreću nizbrdo.

Poznato je da mikrokreditne organizacije daju novac građanima koji ne mogu ispuniti uvjete za dobijanje kredita od banaka, a što za posljedicu ima često previsoke kamate jer je i rizik znatno veći. U ovom slučaju to se očito nije pokazalo kao isplativ model.

“Melaha” je počela s radom 1997. godine u okviru La Benevolencije, a kasnije se konstituirala kao mikokreditna organizacija. Kapital u osnivanje “Melahe” je uložila Židovska općina u Sarajevu.

Informacija koju je jutros objavio BiznisInfo.ba da je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju dozvole za rad mikrokreditnoj fondaciji “Melaha” Sarajevo, odijeknula je u javnosti.
Kako smo pisali, odlukom Upravnog odbora “Melahe”, ostatak imovine se nakon izmirenja obaveza, raspoređuje na drugu mikrokreditnu organizaciju. Direktor “Melahe” je Jakob Finci.

Iako u rješenju Agencije nije navedeno zbog čega se oduzima dozvola, podaci o poslovanju jasno pokazuju da je ova kreditna organizcija izgubila smisao jer je godinama poslovala negativno bilježeći ogromne gubitke i pad vrijednosti aktiva.

Fondacija je, zapravo, nekada poslovala pozitivno, imala je aktivu od oko 1,2 milijuna KM i plasmane u stotinama tisuća KM godišnje. No, bila je na zlom glasu kao kreditna organizacija sa najvećim kamatama, piše BiznisInfo.ba.

Prema podacima iz 2018. godine, MKO Melaha je imala najveće kamate u cijelom financijskom sketoru i u one su, prema tadašnjim podacima, iznosile u prosjeku 41,85 posto. Prosječne kamate na dugoročne kredite u Melahi, prema tim podacima, bile su čak 48,21 posto. Riječ je, dakle, o prosječnim kamatama, što znači da je bilo i onih iznad spomenutog postotka. 

Nije poznato da li je to razlog konstantnog pada plasmana i aktive ove organizacije koje je posljednjih godina tonula i u sve veći gubitak. Na kraju je došla do toga da ove godine nije imala plasmana i imala je aktivu od samo 151 tisuću maraka.

U prošloj godini je “Melaha” imala gubitak od 225 tisuća KM, a plasmane od svega 94 tisuće maraka. Godinu prije toga plasmani su bili 356 tisuća KM, a gubitak 91 tisuću maraka.

Godine 2020. plasmani su bili 640 tisuća maraka a gubitak 108 tisuća, a godinu prije toga su plasmani bili 801 tisuću  KM, a financijski rezultat pozitivan u iznosu od 3 tisuće. Aktiva je tada bila 1,22 milijuna KM.

Dakle, vidljivo je da upravo od 2019. godine kola kreću nizbrdo.

Poznato je da mikrokreditne organizacije daju novac građanima koji ne mogu ispuniti uvjete za dobijanje kredita od banaka, a što za posljedicu ima često previsoke kamate jer je i rizik znatno veći. U ovom slučaju to se očito nije pokazalo kao isplativ model.

“Melaha” je počela s radom 1997. godine u okviru La Benevolencije, a kasnije se konstituirala kao mikokreditna organizacija. Kapital u osnivanje “Melahe” je uložila Židovska općina u Sarajevu.