Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS, kojim se, između ostalog, uvodi zabrana bankama da naplaćuju određene naknade.
Tako se banci zabranjuje naplata naknade za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizvršenja obveza, naknada za “vođenje” kreditne partije te naknada za podizanje gotovine na bankomatu.
Te su naknade bankama donosile milijune KM godišnje.
“Ove se zabrane uvode radi zaštite korisnika bankarskih usluga, a izmjene i dopune samog zakona donose se radi dodatnog usklađivanja s relevantnim propisima Europske unije i očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira Republike Srpske s regulativom EU. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o bankama stvorit će se pretpostavke za veću zaštitu korisnika bankarskih usluga u Republici Srpskoj, učinkovitije i ekonomičnije pružanje usluga banaka kroz sklapanje ugovora u elektroničkom obliku te regulatorne pretpostavke za daljnje jačanje stabilnosti bankarskog sektora u cjelini”, navodi se u priopćenju Vlade Republike Srpske.
Postavlja se pitanje kako će banke reagirati na moguće usvajanje ovih izmjena zakona, s obzirom na to da im je naplata ovih naknada donosila milijune KM godišnje i znatno utjecala na visoku dobit koju ostvaruju.
Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, neto dobit banaka u Srpskoj za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 127 milijuna KM, što je 35 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je dobit iznosila 94,1 milijun KM.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su upoznati s pokretanjem inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o bankama RS.
“Pozdravljamo inicijativu i ranije nam je dostavljen Nacrt ovog zakona na davanje komentara i prijedloga. S obzirom na to da je ovo nacrt zakona, on je podložan naknadnim izmjenama i dopunama te se ne možemo izjasniti o ovim odredbama. Dat ćemo svoje mišljenje o ovom nacrtu zakona, ali ćemo također dati i neke prijedloge, vodeći se standardnom dobrom međunarodnom praksom. Ovo nije konačan tekst zakona. Nezahvalno je komentirati nacrt, jer je podložan izmjenama”, naveo je Ražanica.
Na pitanje znači li to da se ne slažu s nekim odredbama ovog nacrta zakona, Ražanica odgovara da je neslaganje preteška riječ.
“Banke postupaju prema zakonu i ono što zakonodavac propiše naša je obveza i to potpuno poštujemo. Imamo pravo kao zainteresirana strana davati određene komentare, ne samo u vezi s pitanjem naknada, nego je možda važnije konkretno uređenje bankarskog sustava”, istaknuo je Ražanica.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, istaknuo je za “Nezavisne novine” da ovo nije prvi put u povijesti da država pokušava zaštititi građane od “ponašanja” banaka.
“Nakon Drugog svjetskog rata u SAD-u je bilo zabranjeno bankama naplaćivati kamate na kratkoročne depozite građana. To zvuči čudno, ali bilo je na snazi u SAD-u desetljećima. U ovom slučaju teško je da će građani htjeti plaćati nešto bankama ako ovaj zakon bude usvojen, ali će banke svakako nastojati naći način kako da na neki drugi način dodatno naplate od građana, jer ovo jest snažan udarac na njihovu dobit. Hoće li ovaj zakon biti usvojen, to je političko pitanje. Ovo se moglo učiniti i ranije, ali o tome neću nagađati. Je li ovo u korist građana? Jest, to će većina građana podržati. Svatko želi plaćati manje. Općenito, banke u BiH ostvaruju ogromnu dobit desetljećima. Postoji prostor da one nastave poslovati s dobiti, ali znatno manjom nego dosad. Mislim da ovo ne bi “otjeralo” banke iz BiH, ali bi im na neki način uskratilo dio dobiti u korist građana. Banke su već značajno racionalizirale svoje mreže i ranije, a u nekim manjim mjestima većina banaka zatvorila je svoje poslovnice”, objasnio je Đogo.
Ekonomist Milenko Stanić smatra da je ovaj potez Vlade Republike Srpske pozitivan.
“Poslovne banke, odnosno njihovi vlasnici i menadžeri, bit će protiv ove ideje, ali s obzirom na ogromne profite koje su ostvarivali prethodnih godina, to će biti ograničenje. Znajući stav javnosti i građana prema njihovom radu i stjecanju bogatstva u teškim uvjetima, sigurno je da neće moći mnogo polemizirati o ovakvom prijedlogu. Ipak, banke će svakako tražiti i pronaći načine za nove izvore prihoda. Imaju velik prostor za širenje svog poslovanja i pronaći će kompenzaciju. Slijedeći praksu bankarstva u zapadnoj Europi, brzo će pronaći prilike, poslove i izvore profita, te zasad ostaju visokoprofitabilne aktivnosti i kod nas i u svijetu. Ne vjerujem da će građanima biti lakše, jer će banke naći nove modele kako bi građani dodatno plaćali i kako bi se održala ili povećala dobit”, naglasio je Stanić.
