U Hrvatskoj su pooštreni kriteriji za dobivanje kredita. Mjera je donesena preventivno zbog snažnog rasta potrošačkih kredita, kako bi se u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka usporavaju, spriječila pogoršanja mogućnosti otplate dugova. Ražanica ne vidi mogućnost da se to dogodi u BiH.
„Ako promatramo stanje kredita u Republici Hrvatskoj i BiH, s druge strane možemo vidjeti značajne razlike. Krediti stanovništva u Hrvatskoj krajem 2024. godine iznosili su nešto više od 21 milijardu eura, dok su ukupni krediti građana BiH iznosili 12,8 milijardi KM. Razlika u broju stanovnika Hrvatske i BiH nije toliko velika, pa možemo vidjeti da je prosječno zaduženje građana BiH i građana Hrvatske znatno manje u korist građana BiH. Mislim da ne treba uvoditi mjere kao što to čini Hrvatska narodna banka“, rekao je Ražanica.
Rast iznosa potrošačkih kredita
Trenutni iznos potrošačkih, ili kako su u javnosti najpoznatiji nenamjenskih kredita, koji građani mogu podići, iznosi 50 tisuća KM. Ražanica kaže da postoji prostor da se taj iznos poveća.
„Mi smo čak mišljenja da je taj maksimalni iznos u ovom trenutku nedovoljan na našem tržištu i smatramo da ima prostora da se maksimalni iznos potrošačkog kredita možda poveća. Analize pokazuju da bi iznos od 65-70 tisuća KM, ako govorimo o današnjem trendu rasta prosječne plaće, a pogotovo s obzirom na rast minimalne plaće koji će neminovno dovesti do rasta prosječne plaće, smatramo da bi povećanje maksimalnog iznosa za potrošačke kredite za nekih 15-20 tisuća bilo optimalno“, objasnio je Ražanica.
Građani BiH nisu prezaduženi, navodi Ražanica.
„Mislim da su naši građani nisko do umjereno zaduženi u odnosu na zemlje regije i EU, te smatramo da porast cijena, uključujući troškove pri kupovini nekretnina, pokazuje da postoji prostor za korekciju maksimalnog iznosa potrošačkog kredita“, rekao je Ražanica.
Primjeri kredita za stan
Ražanica je ilustrirao koliki iznos kredita građani mogu podići ukoliko imaju primanja od 2500 KM.
„Netko tko ima 1000 KM plaće, minimalnu plaću, njegovo maksimalno opterećenje bit će 500 KM u skladu s izvršnim postupkom, a odnosi se na ukupno opterećenje primanja. Ako primanja iznose 2500 KM, maksimalni iznos opterećenja te plaće iznosit će 1500 KM. Dakle, 500 KM kao polovina minimalne plaće i 1000 KM kao dvije trećine iznosa preko 1000 KM“, rekao je Ražanica te pojasnio da ako netko s primanjima od 2500 KM želi kupiti nekretninu vrijednu 350 tisuća KM na rok od 25 godina, to ne bi mogao jer bi anuitet iznosio oko 1800 KM.
„Tako bi netko s primanjima od 2500 KM mogao kupiti nekretninu od 280 tisuća KM, a rata bi bila 1500 KM“, naveo je Ražanica.
Ako želite kupiti automobil od 30 tisuća KM, a imate prosječnu plaću od 1500 KM, to možete učiniti s nenamjenskim kreditom, samo je jedan od primjera koje je naveo Ražanica.
