Najavljeno je da će se Republika Srpska zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine, kamatna stopa bit će između 5,5 i 6 posto.
Ekonomist Milenko Stanić upozorio je da je to dvostruko više nego što zemlje Europske unije plaćaju za slične dugove.
Premijer Srpske, Savo Minić, prošli je tjedan izjavio da Republika Srpska planira dugoročno na međunarodnom tržištu zadužiti pola milijarde eura, odnosno oko milijardu KM.
-Planiramo ponovni izlazak na međunarodno financijsko tržište. Mislim da u završnoj fazi sve što smo ispregovarali u posljednjih nekoliko dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bismo mogli osigurati taj plasman. Ali vrlo je važno da se to dogodi na međunarodnom tržištu – rekao je Minić.
Prema Stanićevim riječima, Vlada Republike Srpske, s obzirom na opseg planiranog duga u novom proračunu, praktički je prisiljena dio sredstava tražiti u inozemstvu, jer su domaći izvori ograničeni.
-Domaće tržište je ograničeno. Ne zato što nema novca u bankama, postoje depoziti i teoretski bi mogli pokriti do 2 milijarde KM duga, već je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru, koja je već oko 20 posto. To je granica koja se ne može prijeći – objašnjava Stanić.
Zbog tih ograničenja, dodaje, proračun mora tražiti međunarodne izvore financiranja, ali problem je i u načinu na koji se ti dugovi realiziraju.
-Iako je Vlada dužna transparentno dodijeliti sredstva, Narodna skupština daje samo okvirna odobrenja, dok pojedinačne dodjele provodi Vlada, a građani ostaju bez informacija. I morali bi znati kome duguju novac, jer upravo oni pune proračun kroz poreze – naglašava Stanić.
Prema njegovim riječima, sredstva će najvjerojatnije osigurati investitori s kojima Vlada ima političke veze.
-Pretpostavljam da će to biti jedan od investitora s kojima vlada još uvijek ima neke veze, bilo da se radi o Mađarskoj, Saudijskoj Arabiji ili Srbiji, što je uvijek dostupno… Problem je s tim netransparentnim dugovima, a oni su uvijek takvi kada ne znamo tko je dao novac, što će uvijek učiniti cijenu višom – rekao je Stanić i podsjetio da je odlukom Narodne skupštine planirano da kamatna stopa bude između 5,5% i 6%.
Podsjeća da se zemlje Europske unije zadužuju po kamatnim stopama od 2,5 do 3 posto, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine prosječni trošak zaduživanja oko 3,5 posto.
-Idemo na 5,5 do 6 posto. Da je održana suradnja s Međunarodnim monetarnim fondom, kamata bi sigurno bila oko 2,5 posto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dosluha, plaćamo znatno više – tvrdi Stanić.
Posebno problematičnim smatra način na koji Narodna skupština unaprijed definira raspon kamatnih stopa.
-Ako unaprijed kažete da ćete se zadužiti uz kamatnu stopu između 5,5 i 6 posto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamatna stopa moguća je samo uz veliku konkurenciju investitora, a ovdje je ona očito izostala – naglašava.
Stanić podsjeća da je osnovno pravilo da se država zadužuje za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućuju otplatu kredita.
-Vrtimo se u krug već 30 godina. Zadužujemo se za otplatu starih dugova, dok javna potrošnja raste. Ulaganja su minimalna – kaže Stanić.
Prema njegovim riječima, ovogodišnji proračun za ulaganja u infrastrukturu i gospodarska ulaganja iznosi samo oko 150 milijuna KM, što je izuzetno skromno u usporedbi s proračunom koji je veći od 7 milijardi KM.
-To jasno pokazuje da se nova zaduženja pretežno koriste za otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 milijuna KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne financije – dodao je Stanić.
