Iako su prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) cijene hrane u siječnju na najnižoj razini u više od godinu dana, to nije slučaj u Federaciji Bosne i Hercegovine.
FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistike pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec 2026. ističe pad cijena od 0,6 posto, ali informacije nekoliko domaćih udruga za zaštitu potrošača ukazuju na zaključak da se taj trend nije učvrstio u našoj zemlji.
„Nismo primijetili da su se neke cijene smanjile, ne značajno. U praksi cijene možda neće rasti, ali potrošači se, vjerujem, uglavnom žale na siromaštvo“, rekla je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj „Potrošač“ Ferida Kulović.
Istaknula je da je jasno da cijene osnovnih namirnica treba sniziti, pogotovo jer se često događa da zbog povećanja cijene jednog energenta, primjerice plina, koji je kod nas poskupio, cijene automatski “podivljaju”.
Dodala je da se građani kontinuirano žale na visoke cijene te da njezina udruga, kada primijeti “nenormalnu cijenu”, to prijavljuje saveznoj inspekciji.
Prema njegovim riječima, porast cijena posebno je primjetan kod voća i povrća.
“Pritužbe građana najviše su se odnosile na voće i povrće. Konkretno, na cijenu špinata, koja se kreće od osam do deset maraka, što su građani uspoređivali s cijenom kilograma mesa. Voće je također u posljednje vrijeme poskupjelo, pa se cijena grožđa kreće od devet do 12 maraka. Koji si to umirovljenik može priuštiti?”, pita Kulović.
Spomenula je da su cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našoj regiji, općenito porasle, ali da je iz te perspektive posebno zabrinjavajući porast cijene špinata, koji je uobičajena poljoprivredna kultura u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Udruge građana Posavskog kantona “Klub potrošača Odžak”, Redžo Omerbašić, dodao je da situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak postupno stabiliziraju.
“Kupovna moć je smanjena za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovici godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno je da će se isplatom većih mirovina i naknada radnicima to u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energenata, plina i struje”, naglasio je Omerbašić za Fenu.
Kaže da se često događa da na tržištu bude viška robe, pa dođe do popusta, što je konkretno dovelo do niže cijene pilećeg mesa, te da je zbog te pojave cijena brašna u granicama normale, ali jedna pojava ga ipak brine.
„Građani su se u studenom i prosincu više žalili nego sada, posebno na pekarske proizvode i meso čija se cijena utrostručila u odnosu na razdoblje prije dvije godine. Govedina je koštala između 10 i 12 maraka, a sada je 30.
Neobjašnjivo mi je, jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje. „Nema ulaganja u poljoprivredu, tov, poljoprivredni sektor je zanemaren, pa se oslanjamo na uvoz, a zemlja koja uvozi, a ne hrani, nije dobra ekonomska politika“, zaključio je Omerbašić.
