Prve tjedne kolovoza u hrvatskom turizmu uz uobičajeno najveći promet u godini obilježavaju last-minute rezervacije, akcijske ponude hotelskih kuća i drugih pružatelja smještaja s popustima te manja posjećenost pojedinih destinacija i restorana, komentari su iz sektora o ljetnim trendovima.
Uz ultra last minute buking, uslijed daljnjih porasta troškova, povoljnijih ponuda, ali i klimatskih utjecaja s velikim vrućinama, sušama, požarima i olujama, pojačano je i otkazivanje rezervacija u zadnji čas, piše Večernji list.
Pogled na pojedine rezervacijske sustave domaćih i stranih portala te hotelskih kuća i putničkih agencija, otkriva da se u kolovozu nastavlja trend iz predsezone s popustima na smještaj, pa su u nekim destinacijama i terminima akcijske ponude i do 30 posto povoljnije.
Direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman sezonu ocjenjuje jako interesantnom i izazovnom, od rupa u bukingu do ultra last minute rezervacija i laganih preslagivanja ili promjena tržišta.
Na pitanje o cijenama kaže da je bilo nekih korekcija tamo gdje je pojedini kamp procijenio, ali i da su to pojedinačni slučajevi, daleko od masovnog.
Predsjednica Udruženja hotelijera HGK Josipa Jutt Ferlan ističe da je sve u redu i da hoteli “lijepo rade”.
“Hoteli srednjih kapaciteta do 150 soba dobro su popunjeni i po solidnim cijenama. Trend je ultra last minute, što je i normalno jer je Hrvatska dostupnija kao destinacija pa se putovanje ne treba dugo planirati”, komentira.
“Hoteli koji nude cjelovite sadržaje i imaju konstantnu kvalitetu, nemaju problema s bukingom”, poručuje Jutt Ferlan.
Za predsjednicu Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbaru Marković sve što se događa ove sezone, kako kaže, nije nikakvo iznenađenje, ali ju razočarava problem nerealnog rasta cijena i nedostatka kvalitetne ponude.
“Istina je da se ove godine više nego ikad smještaj popunjava last minute-om. Gosti ne gledaju samo cijenu smještaja, nego računaju ukupni trošak odmora, prijevoz, restorane, izlete, sadržaje. Male razlike vrlo često odluče hoće li tko odabrati Hrvatsku ili neku drugu mediteransku destinaciju”, iznosi Marković.
Iako će brojke na kraju dati konačnu sliku, ističe da više vjeruje onome što gleda na terenu, posebice u posljednjih mjesec dana kada je obilazila velik dio Dalmacije i Istre i razgovarala s iznajmljivačima, te vidjela da je u pojedinim destinacijama turista manje.
S druge strane, oni koji su došli ponašaju se drugačije nego prije, više vremena provode u smještaju i ne izlaze svaku večer na večeru ili u obilazak i normalno je da će to osjetiti u ugostiteljstvu i drugi koji žive od turističke potrošnje, smatra Marković.
“To bi trebalo biti ozbiljno upozorenje, da se ne može očekivati kako će turisti dolaziti samo zbog lijepog mora i sunca, jer danas jako dobro znaju što za svoj novac mogu dobiti u Hrvatskoj, a što u Italiji, Španjolskoj ili Crnoj Gori”, naglašava Marković.
Misli da je najveći problem što se u mnogim destinacijama turizmom još uvijek ne upravlja, da ljudi koji bi na lokalnoj razini trebali upravljati destinacijama ili to ne rade ili ne razumiju što znači destinacijski menadžment.
“To nije organizacija nekoliko događanja, šetanje po sajmovima, tiskanje brošura i čekanje da sezona sama odradi svoje. Treba znati kakvog gosta želimo, kako razvijati ponudu, upravljati cijenama i biti konkurentan dugoročno. Mislim da je vrijeme da prestanemo živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija. Turizam se danas planira, njime se upravlja i za svakog gosta se treba izboriti. Tko to prije shvati, bit će uspješniji”, poručuje Marković.
