Na europskim cestama u prometnim nesrećama poginulo je 20.400 ljudi, jedan posto manje nego godinu prije, a Hrvatska je i dalje među zemljama s najviše poginulih na milijun stanovnika, objavila je Europska komisija. Prošle godine u EU-u bilo je prosječno 46 poginulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj ih je bilo 71 na milijun stanovnika, jednako kao i godinu prije.

Najopasnije su ceste u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje je bilo 82, odnosno 81 poginuli na milijun stanovnika.

Gora od Hrvatske je i Latvija, koja je imala 75 poginulih na milijun stanovnika, kao i Srbija, koja je izvan EU-a, sa 74 poginula. Najmanje poginulih u EU-u ima Švedska, 22 poginula na milijun stanovnika, a još bolje su Norveška (20) i Island (21) koje nisu članice Unije.

Proteklih godina članice EU-a zabilježile su vrlo nejednak napredak u smanjenju broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama. Tako su Poljska, Cipar, Češka, Rumunjska i Finska zabilježile najmanji broj poginulih od kada se vodi evidencija.
U Hrvatskoj su samo u lipnju u prometu poginule 22 osobe. Prometni stručnjak Željko Marušić izjavio je tada da Hrvatska ima pogrešnu prometnu strategiju. Smatra da se “od šume ne vidi drvo” i da je problem u izvjesnosti kažnjavanja.
Splitsko-dalmatinska županija je u Hrvatskoj na prvom mjestu po broju poginulih. Siniša Mihanović, načelnik Postaje prometne policije Split, izjavio je u kolovozu za HTV da je brzina najčešći uzrok teških prometnih nesreća. Posebno zabrinjava sve veći broj poginulih motociklista. Oni su, kazao je, već dugo najugroženija skupina u cestovnom prometu.

– Tri su bitne komponente u cestovnom prometu u smislu sigurnosti – to je vozač, vozilo, cesta. Ne mijenjate vozilo svaki dan. Cestu ne možete promijeniti svaki dan, ali ono što možete promijeniti preko noći, to je vlastito ponašanje, zaključio je Mihanović.
Krešimir Mišić, voditelj službe prometne policije PU zagrebačke u travnju je za HTV kazao da kod najtežih prometnih prekršaja kao što su alkohol iznad 1,5 grama po kilogramu, vožnja kontrastno, vožnja za 50 km veća od dopuštene u naselju, odmah slijedi privođenje u policijsku postaju.

– Ako se radi o noćnim satima osoba će biti smještena u jedinicu za zadržavanje i prepratu do jutarnjih sati. U jutarnjim satima se direktno odvodi na općinski prekršajni sud gdje se provodi žurni prekršajni postupak i kažnjavanje je brzo, adekvatno i efikasno, rekao je.

Na europskim cestama u prometnim nesrećama poginulo je 20.400 ljudi, jedan posto manje nego godinu prije, a Hrvatska je i dalje među zemljama s najviše poginulih na milijun stanovnika, objavila je Europska komisija. Prošle godine u EU-u bilo je prosječno 46 poginulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj ih je bilo 71 na milijun stanovnika, jednako kao i godinu prije.

Najopasnije su ceste u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje je bilo 82, odnosno 81 poginuli na milijun stanovnika.

Gora od Hrvatske je i Latvija, koja je imala 75 poginulih na milijun stanovnika, kao i Srbija, koja je izvan EU-a, sa 74 poginula. Najmanje poginulih u EU-u ima Švedska, 22 poginula na milijun stanovnika, a još bolje su Norveška (20) i Island (21) koje nisu članice Unije.

Proteklih godina članice EU-a zabilježile su vrlo nejednak napredak u smanjenju broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama. Tako su Poljska, Cipar, Češka, Rumunjska i Finska zabilježile najmanji broj poginulih od kada se vodi evidencija.
U Hrvatskoj su samo u lipnju u prometu poginule 22 osobe. Prometni stručnjak Željko Marušić izjavio je tada da Hrvatska ima pogrešnu prometnu strategiju. Smatra da se “od šume ne vidi drvo” i da je problem u izvjesnosti kažnjavanja.
Splitsko-dalmatinska županija je u Hrvatskoj na prvom mjestu po broju poginulih. Siniša Mihanović, načelnik Postaje prometne policije Split, izjavio je u kolovozu za HTV da je brzina najčešći uzrok teških prometnih nesreća. Posebno zabrinjava sve veći broj poginulih motociklista. Oni su, kazao je, već dugo najugroženija skupina u cestovnom prometu.

– Tri su bitne komponente u cestovnom prometu u smislu sigurnosti – to je vozač, vozilo, cesta. Ne mijenjate vozilo svaki dan. Cestu ne možete promijeniti svaki dan, ali ono što možete promijeniti preko noći, to je vlastito ponašanje, zaključio je Mihanović.
Krešimir Mišić, voditelj službe prometne policije PU zagrebačke u travnju je za HTV kazao da kod najtežih prometnih prekršaja kao što su alkohol iznad 1,5 grama po kilogramu, vožnja kontrastno, vožnja za 50 km veća od dopuštene u naselju, odmah slijedi privođenje u policijsku postaju.

– Ako se radi o noćnim satima osoba će biti smještena u jedinicu za zadržavanje i prepratu do jutarnjih sati. U jutarnjim satima se direktno odvodi na općinski prekršajni sud gdje se provodi žurni prekršajni postupak i kažnjavanje je brzo, adekvatno i efikasno, rekao je.