Prije desetak godina se govorilo uglavnom o iseljavanju, a sada većina vijesti vezanih uz demografiju u Županiji Zapadnohercegovačkoj ima pozitivan predznak, kako po pitanju prirodnog priraštaja, tako i po pitanju povratnika iz inozemstva. Jednako tako i gospodarske brojke iz godine u godinu su porastu i sve više rastu proizvodne djelatnosti. Uz podizanje standarda, raste i broj kvalitetnih sadržaja zbog čega ovo područje postaje sve poželjnije mjesto za život, piše RTV-HB.
Podaci o fiskalnom prometu, izvozu i uvozu te zaposlenosti iz godine u godinu, kada je u pitanju zapadna Hercegovina bilježe rast. Sve četiri općine se mogu pohvaliti jakim tvrtkama, ali po mnogim paramterima prednjače Široki Brijeg i Posušje. A veći dio posuškog gospodarstva još od 2011. godine okuplja se u jakoj Udruzi gospodarstvenika, koja broji 46 članova s dodatnim povezanim partnerima.
“Vidimo rast posuškog gospodarstva od 2015. do danas, prihodi su se gotovo udvostručili. Od nekih 780 milijuna maraka, danas imamo prihode od milijardu i 600 milijuna maraka. Prihodi članova Udruge u ukupnom prihodu posuškog gospodarstva čine 85 %, dok udio zaposlenih kod članova Udruge gospodarstvenika čine 65 % od ukupno zaposlenih u posuškoj općini”, kazao je Bariša Šušnjar, predsjednik Udruge gospodarstvenika općine Posušje.
“Imaju bilteni o izvješću Grada i može se vidjeti početkom 2010ih da je napokon broj zaposlenih u Širokom Brijegu prešao 6.000 tisuća ljudi, a sad Široki Brijeg zapošljava više od 9.000 tisuća ljudi. To znači da je kroz nekih desetak godina više od 50 % rast. To je ako uzmete u obzir ostala mjesta, županije i generalno situaciju na zapadu baš ohrabrujuće”, objašnjava Vice Slišković, poduzetnik iz Širokog Brijega.
A ohrabruju i informacije i o sve većem broju povratnika iz inozemstva u ovu Županiju. Vlasti stoga, u potrebi za radnicima i u cilju demografske revitalizacije pripremaju nove poticajne mjere za povratnike.
“U budućem Proračunu Županije Zapadnohercegovačke je predviđen jedan dio sredstava za potporu ljudima koji se žele vratiti i ovdje osnovati svoj biznis. Znači da im pomognemo na jedan način da osiguramo određena sredstva za njih. Razmišljamo o jednoj isto takvoj mogućnosti da uključimo njihovu djecu, ako imaju troje djece, a vraćaju se i porijeklom su iz naše Županije, da osiguramo način da i ta djeca imaju potporu”, kazao je Predrag Čović, predsjednik Vlade ŽZH.
Gospodarstvenici se s druge strane susreću s brojnim izazovima, kako onim političkim, tako i infrastrukturnim. A unatoč nedostatku radne snage na tržištu prioritet su im domaći ljudi.
“Bez obzira na sve izazove, mislim da nama treba biti cilj da mi zadržimo domaću radnu snagu, a jednim dijelom uvoz radne snage je neophodan, ali naš prvi izbor je domaća radna snaga. Investiranje, educiranje domaćih kadrova. Vidimo da udio stranih radnika čini 0,7 % od ukupnog broja zaposlenika u Federaciji BiH, odnosno u čitavoj BiH. Tako da je taj udio još uvijek dosta nizak”, dodaje Šušnjar.
U ovom dijelu Hercegovine radi se na podizanju standarda, no potrebna su dodatna ulaganja u infrastrukturu, ali i u povećanje kvalitetnih kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja. To prepoznaje i poduzetnik Vice Slišković koji je i sam kreator nekih događaja na području Širokog Brijega. Smatra kako i poduzetnici na razne načine mogu utjecati na ukupnu kvalitetu života.
“Npr. kada se netko sada vraća iz dijaspore, iz nekog većeg grada, on traži dodatan sadržaj jer je već tamo imao financijsku sigurnosti. Sada kada tu financijsku sigurnost može postići i ovdje, nije mu dovoljno samo to. I kada se vrati jedna mlada obitelj kao što se sada događa, recimo prije nekoliko godina oni žele upisati dijete na neki sadržaj, bilo sportski ili likovni, mala djeca nisu imala tu priliku. Mogli su tek od sedam godina, a sada već imamo sportske programe za djecu od tri godine i starije”, objasnio je Slišković.
Nakon svega jasno je da sve ove pozitivne brojke nisu došle same od sebe, već su plod zajedničkog djelovanja više čimbenika. A kada je riječ o gospodarstvu, spomenimo i podatak da s prostora ove županije dolaze čak tri kompanije koje su među 10 najboljih izvoznika u Federaciji u protekloj godini, dok su među 10 najboljih uvoznika također dvije Zapadnohercegovačke kompanije.
