Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u četvrtak da se već godinama zalaže da osobne financije budu obvezan predmet u školama, s obzirom da se svatko u životu susreće s odlukama financijskog karaktera. HNB je u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca, a u cilju promicanja financijske pismenosti, po deveti put u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom organizirao učeničku debatu, ove godine pod nazivom “Financijski influenceri: odgovor na financijske izazove mladih?”.
Vujčić je rekao da HNB poduzima niz aktivnosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti, a jedna je učenička debata, koja se s obzirom na razinu zainteresiranosti učenika te izvrsne diskusije, pokazala izuzetno uspješnom. Također, podsjetio je da je HNB lani u Zagrebu otvorio Moneterru, informacijsko-edukacijski centar koji na digitalan i interaktivan način obrađuje teme iz financija, pozvavši učenike da ga posjete.
Istaknuo je da se godinama zalaže da financijska pismenost bude obvezan predmet u školskoj nastavi, zato što su odluke financijskog karaktera nešto s čim će se svatko susretati u životu, bilo da je riječ o štednji, investicijama ili podizanju kredita.
“To su sigurno informacije i znanja koje će im, ako ih učenici steknu u srednjoj ili osnovnoj školi, pomoći u životu”, kazao je. Drago mu je što su učenici u današnjoj raspravi i sami zaključili da bi bilo dobro da se u školi više obrazuju o osobnim financijama.
Viceguverner HNB-a Bojan Fras podsjetio je da su u proteklih deset godina provedena tri istraživanja financijske pismenosti prema OECD-ovoj metodologiji, a najnovije 2023. godine pokazalo je da je starosna skupina od 19 do 29 godina u Hrvatskoj iznad prosjeka opće razine financijske pismenosti vršnjaka iz 40 zemalja koje su istraživanje provodila.
Dvije trećine učenika smatra da “influenceri” nisu prava adresa za učenje o financijama
U Okrugloj dvorani HNB-a debatirali su članovi Hrvatskoga debatnog društva, a pridružilo im se više od 190 učenika i profesora iz 18 škola iz 15 hrvatskih gradova – Čakovca, Dugog Sela, Bjelovara, Siska, Krapine, Korenice, Hrvatske Kostajnice, Pazina, Splita, Osijeka, Iloka i Zagreba te s otoka Raba, Lošinja i Visa. Raspravi se pridružio i Toni Milun, profesor matematike i financijski “vloger”.
Okupljeni su mogli i glasovati, pri čemu se na samom početku debate 74 posto učenika izjasnilo da smatra da sadržaj koji nude “influenceri” može pomoći u donošenju financijskih odluka, no nakon rasprave timova, ali i svih prisutnih učenika došlo je do promjene konačnog stajališta većine. Tako, po završetku debate čak 66 posto učenika se ipak složilo s tezom da se sadržaj koji nude “influenceri” ne bi trebao primjenjivati u donošenju financijskih odluka.
Zagrebački gimnazijalci, predstavnici negacijskog tima Marin Bolanča, Mila Krešić i Nela Damić zastupali su stavove da “influenceri” na društvenim mrežama u većoj mjeri nisu od koristi za razvoj financijske pismenosti mladih, štoviše, da su potencijalno i štetni, pri čemu su između ostalog osporavali njihovu kvalificiranost i motive. Također, tu je i činjenica da se ne može jednostavno provjeriti istinitost i nepristranost internetskog sadržaja.
Kažu i da mladi slijede “influencere” samo radi trendova, dok s druge strane, smatraju, alternative i pouzdaniji izvori informacija postoje, kao što su provjereni stručnjaci, obitelj, prijatelji i obrazovni sustav.
Predstavnici afirmacijske skupine Lana Srića, Bruno Grbac i Sven Divjak, također učenici zagrebačkih gimnazija, pak, zagovarali su argumentaciju da svaka tema može biti obrađena kvalitetno, na svakoj platformi, i u bilo kojem formatu, ako je osoba koja ju prezentira stručna u tom području. Pritom, mišljenja su da financijski “influenceri” stvaraju sadržaj koji je puno “probavljiviji” za obrazovanje mladih, nego od primjerice udžbenika.
