Da je kriza uzela maha potvrđuje i najnoviji izvještaj o stanju u mikrokreditnom sektoru, prema kojem je zaduženost stanovnika Srpske u tim financijskim institucijama za godinu povećana i više od 100 milijuna maraka.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupna zaduženost u mikrokreditnim organizacijama (MKO) sa sjedištem u Srpskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 602,7 milijuna maraka, od čega su krediti građana bili 584,3 milijuna KM, a na zajmove pravnim subjektima odnosilo se oko 18,4 milijuna KM, što je za 7,02 milijuna više u odnosu na isti period lani. 

Podaci pokazuju da je MKO sektor u Srpskoj zaključno sa lipnjem imao dobit od 38,01 milijuna maraka, što je za 11,2 milijuna ili 42 posto više u odnosu na isti period lani. 

Ukupni prihodi na kraju šestog mjeseca ove godine bili su 81,02 milijuna maraka i veći su za 21,3 milijuna u odnosu na isti period lani. U udjelu, kako stoji u izvještaju, dominira priliv od kamata i slični prihodi koji su zaključno sa 30. lipnjem iznosili su 79,8 milijuna KM. 

Kada su u pitanju rashodi, izvještaj Agencije pokazuje da je i tu došlo do rasta, pa je tako mikrokreditni sektor za šest mjeseci ove godine imao trošak od 43,01 milijun maraka, što je za 10,1 milijuna više u odnosu na isti period lani.

Građani i dalje najviše dižu kredite i pozajmice koje uglavnom koriste za, kako kažu ekonomisti, krpljenje rupa u kućnim proračunima.

Ekonomista Marko Đogo istaknuo je kako je mikrokreditni sektor specifičan po tome što ima visoke kamatne stope.

-Za MKO u Srpskoj je čak neka ponderirana kamatna stopa na kratkoročne kredite 70 posto, a općenito kamatne stope kod nas su veće od 25 posto. S druge strane one nemaju puno loših kredita, što je zanimljivo, jer inače MKO uglavnom posluju sa fizičkim licima, odnosno pravnim koji kod banke ne mogu da podignu kredit – istaknuo je Đogo. 

Da je kriza uzela maha potvrđuje i najnoviji izvještaj o stanju u mikrokreditnom sektoru, prema kojem je zaduženost stanovnika Srpske u tim financijskim institucijama za godinu povećana i više od 100 milijuna maraka.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupna zaduženost u mikrokreditnim organizacijama (MKO) sa sjedištem u Srpskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 602,7 milijuna maraka, od čega su krediti građana bili 584,3 milijuna KM, a na zajmove pravnim subjektima odnosilo se oko 18,4 milijuna KM, što je za 7,02 milijuna više u odnosu na isti period lani. 

Podaci pokazuju da je MKO sektor u Srpskoj zaključno sa lipnjem imao dobit od 38,01 milijuna maraka, što je za 11,2 milijuna ili 42 posto više u odnosu na isti period lani. 

Ukupni prihodi na kraju šestog mjeseca ove godine bili su 81,02 milijuna maraka i veći su za 21,3 milijuna u odnosu na isti period lani. U udjelu, kako stoji u izvještaju, dominira priliv od kamata i slični prihodi koji su zaključno sa 30. lipnjem iznosili su 79,8 milijuna KM. 

Kada su u pitanju rashodi, izvještaj Agencije pokazuje da je i tu došlo do rasta, pa je tako mikrokreditni sektor za šest mjeseci ove godine imao trošak od 43,01 milijun maraka, što je za 10,1 milijuna više u odnosu na isti period lani.

Građani i dalje najviše dižu kredite i pozajmice koje uglavnom koriste za, kako kažu ekonomisti, krpljenje rupa u kućnim proračunima.

Ekonomista Marko Đogo istaknuo je kako je mikrokreditni sektor specifičan po tome što ima visoke kamatne stope.

-Za MKO u Srpskoj je čak neka ponderirana kamatna stopa na kratkoročne kredite 70 posto, a općenito kamatne stope kod nas su veće od 25 posto. S druge strane one nemaju puno loših kredita, što je zanimljivo, jer inače MKO uglavnom posluju sa fizičkim licima, odnosno pravnim koji kod banke ne mogu da podignu kredit – istaknuo je Đogo.