Nedavna objava informacije o prodaji skeniranih putovnica građana BiH aktualizirala je pitanja koja se tiču osobne odgovornosti koju svaki stanovnik BiH ima.
Upravo je pitanje podizanja svijesti kod građana iznimno važno u kontekstu zaštite osobnih podataka, pa su tako nedavno iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) izdali set preporuka, među kojima je ključna ona koja glasi da se skenirane i fotografirane preslike putovnica i drugih osobnih dokumenata na smiju dijeliti putem interneta i neprovjerenih servisa. Jasno je, naime, kako nepoznati online servisi mogu predstavljati rizik, no, isto tako, od ključnog je značaja i biti oprezan kome i u koje svrhe dajete podatke sa svojih dokumenata. Neodgovorno ustupanje može dovesti do pokušaja zloupotrebe, piše Večernji list.
U konačnici, gubitak ili krađu osobnog dokumenta potrebno je odmah prijaviti nadležnim tijelima kako bi se dokument službeno poništilo i spriječilo eventualnu zloupotrebu, a uvidom u podatke koji su dostupni u okviru IDDEEA-ina Portala otvorenih podataka vidljivo je kako je broj izgubljenih, nestalih i ukradenih putnih dokumenata do sada 48.460, i to kroz posljednje ažuriranje od 4. veljače. Naravno, prijava nestalog dokumenta znači i njegovo poništavanje, ali ostaje otvoreno pitanje koliko su brzo građani BiH prijavili nestanak dokumenta i je li u međuvremenu mogla nastati neka šteta.
I dok je pitanje potencijalnih hakerskih napada nešto na što se ne može utjecati, briga za vlastite osobne dokumente važan je čimbenih svijesti o osjetljivosti informacija koje se tamo nalaze te bi bilo od iznimnog značaja uputiti na činjenicu da prilikom postupanja s osobnim dokumentima budemo maksimalno oprezni. Iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka pritom su jasno podsjetili i na to tko, u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, kao i drugim relevantnim propisima, i u kojim okolnostima može zahtijevati presliku osobnih dokumenata.
Kopiranje i skeniranje osobnih dokumenata dopušteno je, naglašavaju, samo ovlaštenim institucijama i organizacijama u skladu sa zakonskom osnovom i u točno propisane svrhe.
Posebno napominju da privatne organizacije nemaju zakonsko pravo zadržavati preslike osobnih dokumenata bez izričite zakonske osnove. – Imaju pravo utvrditi osobni identitet i upisati eventualno ime i prezime, kao i razlog posjeta, što je neki minimum podataka koji se daju ovim organizacijama, ali bez obveze da se ostavljaju osobni dokumenti – ističu iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka.
S druge strane, u smislu sigurnosti osobnih podataka žitelja BiH razloga za zabrinutost nema, a u tom kontekstu iz IDDEEA-e su naglasili da su svi osobni podaci u službenim evidencijama zaštićeni na najvišoj sigurnosnoj razini i da ne postoji rizik od kompromitacije podataka iz službenih baza. Ide se i korak dalje u smislu digitalizacije, pa je tako jučer ravnatelj IDDEEA-e prof. dr. Almir Badnjević boravio u radnom posjetu Bruxellesu, gdje je održao niz sastanaka s predstavnicima diplomatskih misija Bosne i Hercegovine i institucija Europske unije u cilju jačanja suradnje u oblasti digitalne transformacije i modernizacije usluga koje IDDEEA pruža građanima. U okviru posjeta održan je i sastanak s predstavnicima Glavne uprave Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), na kojem su razmatrani postojeći i budući projekti suradnje između IDDEEA-e i Europske unije. Ključne teme uključivale su modernizaciju infrastrukture e-uprave, unaprjeđenje sustava razmjene podataka i jačanje kapaciteta za pružanje elektroničkih usluga stanovnicima i gospodarstvu.
