U mjestu Donjoj Jablanici smještenoj između planinskoga masiva Blidinja i rijeke Neretve, koje je prije godinu dana pogođeno bujicama i odronima stijenja u kojima je poginulo 19 osoba, i dalje je prisutan strah nakon ove katastrofe, a obnova traje frustrirajuće sporo, kao i pravda na koju čekaju obitelji žrtava.
U noći s 3. na 4. listopada goleme padaline u sjevernom dijelu Hercegovine i središnjem dijelu Bosne pretvorile su se u bujice koje su zajedno s muljem, stijenjem i pijeskom prouzročile smrt ukupno 27 osoba, a štete su procijenjene na više od 120 milijuna eura. U Jablanici je živote izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smrtno stradale tri osobe.
Mnogi mještani Donje Jablanice danas žive u privremenim smještajima, a obnovljeni domovi tek su rijetki. Obnova infrastrukture odvija se iznimno sporo. Nedaleko od mjesta gdje je vodena bujica pomiješana s pijeskom i kamenjem rušila sve pred sobom tek niče naselje obitelji koji su izgubili bližnje i domove.
Istraga o uzrocima tragedije, koju provodi Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije, još uvijek traje. U tijeku je završna faza, a iz Tužiteljstva ističu da će rezultati istrage uskoro biti poznati. Trebala bi razjasniti koliko je na tragediju utjecala sama prirodna nepogoda, a koliko kamenolom na brdu iznad naselja iz kojega je još vidljiv trag stijenja, pijeska i mulja.
Mnogi su se mještani vratili u obnovljene domove, ali dio njih i dalje čeka izgradnju novih kuća. Neki od njih, poput Humije Arfadžan, nastanjeni su u kontejnerskim naseljima, a svakodnevna borba sa strahovima iz prošlogodišnje tragedije postala je njihova nova realnost. “Najviše se bojimo kad kiša pada. Jer udara u lim, stvarno to je strahota”, rekla je Humija Arfadžan.
Obnova općina pogođenih poplavama, poput Jablanice, Konjica, Kiseljaka i Kreševa je usporena zbog neučinkovitosti svih razina vlasti. Iako su sredstva za obnovu počela pristizati od međunarodnih donatora, sama implementacija je problematična i spora.
Najveći pojedinačni donator bila je Republika Hrvatska, koja je već nedugo nakon katastrofe donirala 10 milijuna eura, čime je dala ključnu pomoć u početnim fazama obnove. Međutim, unatoč tome što je pomoć stizala, vlasti na svim razinama nisu uspjele brzo organizirati obnovu infrastrukture i domova, što je izazvalo nezadovoljstvo i frustraciju među pogođenima.
EU je odobrila 45 milijuna eura za obnovu, no implementacija tih sredstava još uvijek nije počela.
Čelni ljudi Kiseljaka i Kreševa naveli su da su sanirani ključni infrastrukturni problemi, poput popravka mostova i čišćenja riječnih korita, no svi se suočavaju s birokratskom sporošću koja je omela bržu obnovu.
Vlasti u Jablanici su sutrašnji 4. listopada odredili kao dan žalosti za poginule, ali i podsjećanja na posljedice prirodne nesreće, te nekontroliranog utjecaja čovjeka na okoliš.
