Službeno objašnjenje iz bosanskohercegovačke Misije pri UN-u u New Yorku, koje je potvrdio veleposlanik Zlatko Lagumdžija, nije točno – da se sada ide na doradu dokumenta, nego se pokušava dobiti što veća potpora zemalja članica
Umjesto 2. svibnja, prijedlog rezolucije o Srebrenici naći će se na dnevnom redu nekada tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u svibnju zbog toga što taj dokument sada ne bi dobio dovoljno snažnu potporu zemalja članica ove svjetske organizacije, doznaje Večernjak iz diplomatskih izvora, piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.
Za i Protiv
Službeno objašnjenje iz bosanskohercegovačke Misije pri UN-u u New Yorku, koje je potvrdio veleposlanik Zlatko Lagumdžija, nije točno – da se sada ide na doradu dokumenta, nego se pokušava dobiti što veća potpora zemalja članica.
– U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. svibnja zbog toga što šaljemo tekst rezolucije na reviziju ako zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst. Opća skupština će biti sigurno nakon 6. svibnja, ovisno o rasporedu sjednica, što ćemo znati u utorak – kazao je Lagumdžija. Kako je dodao, u toj odluci sudjelovala je i Misija BiH u UN-u “kako bi se dalo onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije da su kao skupina prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za daljnje konzultacije”. Kako sada stvari stoje, rezoluciju je pouzdano spremno poduprijeti više od 60 zemalja, među kojima su najuglednije SAD, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Istodobno, čelnik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da će, osim Rusije, protiv rezolucije o Srebrenici biti oko 40 zemalja koje “razumiju situaciju”.
– Ne bih licitirao, ali po onome što znam, oko 40 zemalja će biti protiv. To nije malo kada uzmete u obzir da će njih 80, a možda i više biti suzdržano. Onda to znači da definitivna većina u Općoj skupštini UN-a neće glasovati “za”. Ali, oni su spremni u trenutku glasovanja promijeniti pravila. Najavljuju već da oni koji su suzdržani neće biti kvalificirani za utvrđivanje većine, nego samo oni koji su glasovali “za” i “protiv” – kazao je Dodik. Izvjesno je kako bi rezolucija o genocidu u Srebrenici dobila potrebnu većinu za usvajanje prema pravilima Opće skupštine UN-a čak iako bi zapravo bilo najviše onih koji nemaju stav o tom pitanju, dok bi u manjinskom položaju ostale zemlje koje su protiv.
Zbog toga ponajprije američka administracija, UK i Njemačka nastoje dobiti veću snagu rezolucije tako da je podrži mnogo veći broj zemalja, zbog čega je zapravo i odgođeno glasovanje o sadržaju ovoga dokumenta. Taj dokument nastoji internacionalizirati stradanje Bošnjaka u najvećem ratnom zločinu počinjenom na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Njome se predlaže da se 11. srpnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. To je dan kada je više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno. Rezolucija bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici. Također potiče države članice da očuvaju utvrđene činjenice i razvijaju programe u obrazovnim sustavima kako bi se spriječilo revizionizam i buduće genocide. Jedan od zahtjeva je i dovršetak procesa identifikacije žrtava. Naglašava se važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihova dostojanstvenog pokapanja. Također poziva na nastavak kaznenog progona počinitelja genocida u Srebrenici. Dio koji se odnosi na informativni program o genocidu u Srebrenici podrazumijeva da glavni tajnik UN-a treba uspostaviti informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi” kako bi se obilježila 30. godišnjica 2025. godine. Dokumentom se radi i na podizanju svijesti.
Nove napetosti
Pozivaju se sve države članice, organizacije UN-a i civilno društvo da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine te da provode edukaciju i podižu javnu svijest. Beograd i Banja Luka oštro se tome protive tvrdeći da će taj dokument biti alat bošnjačkim političarima i dijelu međunarodne zajednice za obračun sa Srbima te odbijaju uopće priznati pokolj u Srebrenici kao genocid. Zbog toga su Srbija i RS potpomognuti Rusijom u Ujedinjenim narodima pri odvraćanju od rezolucije da sugovornicima kažu kako će ona izazvati nasilje, da će doći do sukoba i da će cijeli Balkan biti destabiliziran. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je ranije u New Yorku stalne članice UN-a da odbace predloženu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Vučić je na prijamu, koji priređuje Stalna misija Srbije pri UN-u za stalne predstavnike država članica UN-a, ocijenio da će usvajanje rezolucije produbiti jaz i dovesti do novih napetosti na zapadnom Balkanu i pozvao članice svjetske organizacije da glasuju protiv.
