Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine u 2025. godini prikupila je najveći iznos neizravnih poreza od osnivanja ove institucije, piše Avaz.
Prošle godine porezni obveznici platili su čak 12,17 milijardi KM, što je 633 milijuna više nego godinu prije.
Nakon što je poreznim obveznicima koji su ostvarili to pravo vraćeno 2,2 milijarde KM, korisnici sredstava primili su 525 milijuna KM više nego prethodne godine. Za financiranje državnih institucija izdvojeno je 1,02 milijarde, Federaciji BiH isplaćeno je više od 5,5 milijardi, RS-u 3,86 milijardi, a Brčko distriktu BiH 310 milijuna maraka.
Vrtoglavi rast prihoda najbolje ilustrira činjenica da su samo pet godina ranije ukupni prihodi UNO-a BIH iznosili 7,22 milijarde KM, odnosno blizu 5 milijardi manje nego 2025. godine.
Dok zbog stalnog rasta cijena građani obilato pune proračune svih razina vlasti, logično je pitanje gdje završavaju te milijarde i zašto im svakodnevni život nije barem malo lakši.
-Mislim da bi se tradicionalni izrazi poput “bačve bez dna” ili znanstveni termini poput “crne rupe” u BIH mogli zamijeniti izrazom “proračun”. Čini se da ne postoje granice ni maksimalni iznosi koje proračuni u BIH nisu u stanju “progutati”.
Možemo se samo nadati da će jednog dana neka istražna tijela otkriti i procesuirati gdje su “nestale” ogromne milijarde javnih prihoda u proteklim godinama i desetljećima – komentira za “Avaz” ekonomski analitičar Igor Gavran.
Dodaje da je teško objasniti zašto čak ni ovaj priljev prihoda nije dovoljan da zaustavi vlasti u “maničnom trendu zaduživanja i rasipanja novca”, pa čak i da osigura čišćenje snijega ili pražnjenje kontejnera.
-Svako povećanje cijena povećava njihove javne prihode, koje doživljavaju kao svoje. U kriznim situacijama poput ove, koju uzrokuju nesposobne vlasti, čak i nekoliko desetaka centimetara snijega, najbolje se vidi koliko se novca troši nenamjenski i koliko se rast javnih prihoda uopće ne prenosi na poboljšanje javnih usluga građanima i gospodarstvu – ističe Gavran.
Profesor na Burch International University Sanel Halilbegović za “Avaz” kaže da novac “isparava” na izuzetno velikom državnom i administrativnom aparatu i javnoj nabavi.
-Nitko ne razmišlja o tome upravo u ovim vremenima, kada je inflacija prilično visoka i kada bi se dodatni prihodi trebali usmjeriti na razvoj gospodarstva, pogotovo jer Bosna i Hercegovina pati od strukturne inflacije. Struktura našeg gospodarstva je katastrofalna. Nikakva proizvodnja, poljoprivreda, stočarstvo… novac bi trebao biti usmjeren tamo, ali, nažalost, bit će usmjeren na nekakve natječaje, plaće i daljnje utrnuće realnog sektora koji sve to financira – kaže Halilbegović.
Halilbegović upozorava na nepotrebna zaduživanja u eri rekordnih prihoda, te da je financijski sustav zasnovan na principu “protočnog bojlera”.
– Nema multiplikacije tog novca. Počevši od PIO sustava, koji je klasični protočni bojler, pojačan sustavom zaduživanja, koji je maskiran kroz ukupni proračun. Ti rekordi nisu rezultat učinkovitog upravljanja od strane Vlade, već inflacije, pa se protiv nje ne bori, jer Vlada preferira što dulje trajanje i veću inflaciju – naglašava profesor Halilbegović.
