Premijer Andrej Plenković u utorak je rekao da je na sastanku ‘koalicije voljnih’ u Parizu velik broj zemalja iskazao spremnost pomoći u održavanju mira u Ukrajini nakon prekida vatre – neke svojim vojnicima, a druge, poput Hrvatske, diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Predstavnici 35 zemalja, članica ‘koalicije voljnih’ u utorak su se okupili u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre. Na sastanku je govorio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.
Premijer Plenković ocijenio je sastanak na vrhu „važnim jer su mnoge zemlje, svaka na svoj način, iskazale spremnost” biti dio koalicije koja će Ukrajini pružati sigurnosne garancije koje će spriječiti novu rusku agresiju.
„Neke će participirati sa snagama, koje bi u slučaju da dođe do prekida vatre i da se postigne dogovor bile u Ukrajini na terenu, a neke druge zemlje poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, bi i dalje nastavile davati podršku Ukrajini” kao što su to činile i dosad – političkim i diplomatskim naporima ili paketima vojne pomoći.
U završnoj deklaraciji skupa europske zemlje su iskazale spremnost pružiti „pravno obvezujuća” sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage predvođene Europom, a „potpomognute” američkim sredstvima.
SAD je pristao predvoditi mehanizam praćenja provedbe primirja, obavještajno i logistički biti dio mirovnih snaga, kao i vojno intervenirati u slučaju novog ruskog napada, stoji u deklaraciji.
Koalicija je „uz podršku SAD-a” dogovorila i nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao „prve linije obrane i odvraćanja”.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih oružanih sukoba.
Plenković je rekao da se razgovaralo i o „paketu prosperiteta”, odnosno pomoći Ukrajini u njezinoj obnovi i gospodarskom razvoju, a da su spremnost na investicije, javne i privatne, iskazali i Amerikanci. Koalicija je razgovarala i o ukrajinskim aspiracijama prema članstvu u EU-u, nastavio je premijer.
Kazao je kako sada slijede daljnji razgovori ukrajinske, američke, europske i ruske strane kako bi se „pokušao iskoristiti politički trenutak” postignut u Parizu.
„Ovaj intenzitet razgovora o postizanju mira u Ukrajini je ušao u fazu velike dinamike”, smatra predsjednik vlade.
Svjetski mediji uoči sastanka u Elizejskoj palači pisali su kako sjenu na taj susret bacaju nove poruke svojatanja Grenlanda koje su stigle iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U vrijeme dok su čelnici još stizali u Elizejsku palaču Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim priopćenjem su poručile da Grenland „pripada njegovim stanovnicima” te samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj sudbini.
Plenković je rekao da je danska premijerka Mette Frederiksen na skupu „između redaka” naglasila važnost jedinstva „svih saveznika” i transatlantskog partnerstva.
„Za njih je to ne-tema, u smislu da ne dolazi u obzir da se de facto iskazuju pretenzije prema Grenlandu koji je dio Danske”, a Kopenhagen tu ima podršku ne samo potpisnica izjave u utorak, nego „svih ostalih unutar NATO-a”.
