Proces europskih integracija BiH, osim što podrazumijeva provedbu složenih reformi koje u specifičnom društveno-političkom i ustavnom uređenju BiH traže kompromis, dijalog i uvažavanje različitih razina vlasti, ali i interesa te prava svakog od triju konstitutivnih naroda, sa sobom nosi i nagradu u obliku vrijednih financijskih sredstava putem kojih se izravno utječe na podizanje životnog standarda stanovnika zemlje, neovisno o tome gdje žive, piše Večernji list BiH.
Potreba za dijalogom
Upravo je potonja tematika iznimno važna u kontekstu potrebe za smirivanjem političkih tenzija i čestih polarizama koji su obilježje bh. političkog prostora, a posebice kada govorimo o relaciji Banja Luka – Sarajevo. I dok se u dijelu medijske i političke javnosti Republike Srpske ponekad može osjetiti određen euroskepticizam, ali i naginjanje nekim drugim nadnacionalnim savezima, geografski i kulturološki daleko od europskog povijesnog kruga, upravo je Europska unija ta od koje RS, ali i ostali administrativni dijelovi BiH imaju najviše koristi u financijskom smislu.
Dokaz je i nedavna odluka Europske komisije kojom je najavljen šesti investicijski paket u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU-a za zapadni Balkan, a među tri vodeće investicije koje će se financirati ovim paketom nalaze se i strateški značajni infrastrukturni projekti u Republici Srpskoj koji će voditi izravnom poboljšanju životnog standarda za oko 185 tisuća građana ovog entiteta. Naime, u okviru prve prioritetne oblasti novog, šestog investicijskog paketa su i okoliš i klima, konkretno rekonstrukcija i rehabilitacija vodovodne i kanalizacijske infrastrukture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Kako je za Večernji list potvrđeno iz Izaslanstva Europske unije u BiH, u slučaju BiH investicija se odnosi na program vodovoda i kanalizacije u Republici Srpskoj kojim će se obnoviti vodovodna mreža za 147.000 osoba, omogućiti pristup pitkoj vodi za 34.150 osoba i priključiti 4000 osoba na sanitarne usluge. Vrijednost bespovratnih sredstava EU-a iznosi 17,3 milijuna eura. Osim ove investicije, odobrena je i tehnička pomoć za još 4 projekta u sektorima okoliša, društva i digitalizacije, vrijedna oko 3 milijuna eura.
Uvid u popis projekata koji su izravno vezani uz životni standard jasno upućuje na potrebu ubrzanja reformskih procesa unutar BiH, na temelju čega zemlja može očekivati i znatna sredstva iz drugog dijela financijske podrške Unije – Plana rasta za zapadni Balkan, a koji će za BiH mobilizirati nešto više od milijardu eura sredstava. Drugim riječima, političke snage u zemlji fokusom na europskim reformama, a izbjegavanjem trošenja energije na međusobna sukobljavanja mogu u vlastitim bazama, pa i onim biračkim, donijeti konkretne, jasno opipljive pozitivne promjene.
Alternativa je nastavak negativnih demografskih trendova, odlazak stanovništva, borba za svakog radnika, muke pri uvozu strane radne snage… Europske integracije moraju biti najmanji zajednički nazivnik oko kojega će se okupljati stranke, a očuvanje fokusa na onomu što je potrebno kako bi bili konkurentniji u IPA III pretpristupnom mehanizmu kako bi Plan rasta zaživio u praksi, a BiH najesen dobila pregovarački okvir, prioritet političkog djelovanja.
Investicije
Inače, očekuje se da će šesti investicijski paket u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU-a za zapadni Balkan, koji je Europska komisija najavila 2. srpnja, mobilizirati 1,2 milijarde eura investicija i podržati osam novih vodećih investicija u oblasti vodoopskrbe i kanalizacije, tretmana otpadnih voda i željezničkog prometa, kao i inovacija te zelene transformacije malih i srednjih poduzeća. Investicijski paket usvojio je Operativni odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Paket će uključivati 300 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU-a i Norveške, zajmove međunarodnih financijskih institucija i doprinose gospodarstava zapadnog Balkana.
Nove vodeće investicije obuhvaćaju tri prioritetne oblasti Ekonomskog i investicijskog plana: Okoliš i klima: “Rekonstrukcija i rehabilitacija vodovodne i kanalizacijske infrastrukture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini”; održivi transport: “Unaprjeđenje željezničke infrastrukture na koridoru X, uz brzu vezu Beograd – Velika Plana koja omogućava brži protok putnika i tereta u regiji” te podrška poslovnom sektoru: “Pokretanje novog instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju poduzeća u okruženju”. Naravno, uz to, BiH očekuje i sredstva iz već spomenutog Plana rasta koji treba promatrati kao zasebnu cjelinu ukupne financijske podrške Unije.
